Cilj današnjeg sučeljavanja na temu 'Budućnost tržišta rada: dobro plaćeno kvalitetno radno mjesto najbolja je demografska politika' bio je dobiti odgovore na pitanja je li realno daljnje smanjenje poreznog opterećenja dohotka, hoće li se mijenjati Zakon o radu te kako olakšati zapošljavanje stranaca, a sve u kontekstu procjena Europske komisije da bi do 2030. godine Hrvatska mogla ostati bez 6,8 posto radne snage, što je još oko 150.000 ljudi. Sudionici sučeljavanja izjasnili su se o tome što misle poduzeti i s obrazovnom politikom koja ne prati potrebe tržišta rada.

Sudionike sučeljavanja i pedesetak predstavnika stranaka, HUP-a i drugih promatrača uvodno su pozdravili glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić i glavna direktorica HUP-a Irena Weber, a sučeljavanje je moderirao novinar Boris Orešić.

Irena Weber u uvodnom se izlaganju zauzela za porezno rasterećenje rada i promjene Zakona o strancima.

'Kada ministar financija Marko Primorac kaže da imamo niže poreze na dohodak od drugih članica Europske unije, zanemaruje da je naša baza, odnosno dohodak na koji se obračunavaju porezi niska. Isto tako, postoji veliki prostor za smanjenje poreza na dohodak na razini lokalne samouprave', istaknula je glavna direktorica HUP-a, izvještava Jutarnji list. Kao države u kojima je niže porezno opterećenje za poslodavca po pitanju rada navela je Češku, Mađarsku i Poljsku, što je, upozorila je, ključno jer je riječ o zemljama koje nam konkuriraju.

'Osim velikog poreznog klina na plaće, kao problem vidimo nezainteresiranost dijela naših građana za doškolovanje, kao i aktiviranje na tržištu rada tamo gdje se može živjeti, primjerice, od najma nekretnina, pogotovo u turističkim krajevima. S druge strane, cijene nekretnina su izrazito visoke i radnici ih si ne mogu priuštiti', navela je glavna direktorica HUP-a.

U HUP-u upozoravaju i na stalno smanjenje broja učenika i studenata s jedne, i povećanje broja zaposlenih u visokom obrazovanju, s druge strane. 'Imamo potpunu neusklađenost sustava visokog obrazovanja i potreba tržišta rada',ocijenila je Irena Weber. Ukazala je i na ‘ogromne prepreke u privlačenju stranih studenata‘.

'Treba nam pametna migracijska strategija za privlačenje mladih, kompetentnih ljudi koji će donijeti dodanu vrijednost', ustvrdila je glavna direktorica HUP-a.

Mario Radić (DP) stavio je u središte problema demografski slom Hrvatske. 'Dosad smo se prema demografiji i drugim važnim problemima odnosili stihijski. Mi imamo dvije Hrvatske, jedna živi u Hrvatskoj, druga u inozemstvu. Jedna od mojih tvrtki pozvala je Hrvate iz Argentine da se vrate i zaposle kod nas, i odaziva ima. Moramo napraviti centar za povratak Hrvata iz cijelog svijeta', kazao je Radić.

Petra Mandić najavila je kako će Most prije svega poticati zapošljavanje u mikro, malim i srednjim tvrtkama. 'U Hrvatskoj se nije radilo na strukturalnim reformama, zato smo danas u situaciji da nam domaći radnici odlaze, a dolaze nam stranci niskih kvalifikacija. Dok god imamo ovakvu ekonomiju koja se temelji na rentijerstvu, tako će i biti. Most će se žestoko boriti protiv takvog modela', poručila je.

Marin Piletić najavio je nastavak HDZ-ove politike poreznog rasterećenja rada. 'Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosit će 2028. 1600 eura. Zbog rasta gospodarstva i životnog standarda mi imamo priljev stranih radnika, ali tu treba razlikovati dolazak radnika iz nama susjednih i priljev strane radne snage iz udaljenijih država. Takvoj situaciji treba prilagoditi i Zakon o strancima, što ćemo i učiniti nakon izbora', najavio je.

Siniša Hajdaš Dončić kazao je da za SDP postoje tri prioriteta. 'Prvi je vratiti ljude koji su otišli iz Hrvatske, drugi je privući strane radnike, a treći je migrantska politika, jer je jasno da jedan dio naših ljudi neće raditi slabo plaćene poslove', naveo je.

Danijela Dolenec (Možemo!) pošla je od podatka da je Hrvatska izgubila 250 tisuća domaćih radnika koji su otišli u inozemstvo. 'Ključno je da kao mala i otvorena ekonomija postavimo okvir u kojem će i poslodavci i radnici znati što želimo i na koji način želimo postići na tržištu rada', istaknula je.

U naknadnoj raspravi Petra Mandić složila se s učestalim ocjenama kako trenutni uvoz stranih radnika za nisko plaćene poslove treba nadopuniti ili zamijeniti privlačenjem visoko obrazovane radne snage. 'Naš sustav je takav da ne može privući ni naše visokokvalificirane radnike koji se žele vratiti u Hrvatsku', ocijenila je Mandić.

Siniša Hajdaš Dončić zauzeo se za priznavanje kvalifikacije iz država koje imaju isti obrazovni standard na razini Hrvatske. 'Pitanje na koje si svi moramo odgovoriti jest da li se na plaću od 5000 eura za visoko obrazovanog stručnjaka treba obračunavati porez na način da je bruto iznos preko 9000 eura? Ako je to pravilan odnos neto i bruto plaće, onda ne možemo privući visokoobrazovanog stručnjaka iz inozemstva', ocijenio je Hajdaš Dončić.

Marin Piletić podsjetio je na važnost cjeloživotnog obrazovanja, a Mario Radić ustvrdio je da ‘nešto vještiji keramičar u Hrvatskoj ima veću plaću od predsjednika Vlade‘.

Danijela Dolenec zauzela se za daljnje porezno rasterećenje plaća. 'Ako u strukturi proračunskih prihoda svega osam posto dolazi od imovine i kapitala, onda tu ima prostora za povećanje', apelirala je Danijela Dolenec.

Marin Piletić upozorio je kako se, osim zahtjeva poslodavaca, moraju sagledati i stajališta sindikata kada je u pitanju, primjerice, Zakon o radu. 'Mislim da smo u Zakonu o radu fleksibilizirali sve što se fleksibilizirati dalo', ocijenio je ministar.

Mario Radić (DP) apelirao je da se na tržištu rada forsira sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme. 'Radnik koji ima stalno radno mjesto može dizati kredite, formirati obitelj, kupiti stan.. Onaj koji radi na neodređeno onemogućen je u startu da rješava svoje životne probleme', kazao je Radić.

On je Danijelu Dolenec upitao koliko je stanova zagrebačka gradska uprava izgradila u glavnom gradu kada se Možemo, kazao je, toliko snažno zauzima za demografiju i zapošljavanje mladih. 'Trenutno razvijamo projekte stanogradnje, jer smo na vlasti tek dvije i pol godine', kazala je Danijela Dolenec, uzvrativši pitanjem Radiću koliko je DP izgradio stanova u Vukovaru. Radić je kazao da je u Vukovaru izgrađeno sigurno više od 100 tisuća ‘kvadrata‘ poslovnog i stambenog prostora.