Specijalnim bušilicama izrađuju se probne bušotine, da bi se precizno utvrdila dubina zabijanja čeličnih pilona te sastav tla. Riječ je o takozvanom dubokom temeljenju, uz očuvanje okoliša i podmorja. Osim optimizacije postupka postavljanja nosivih pilona, precizna mjerenja pridonijet će i uštedi kod izgradnje mosta, u koji će se, prema riječima stručnjaka, utrošiti više od 45.000 tona čelika ili dvadesetak kilometara čeličnih cijevi. Predviđa se da će piloni biti postavljeni na središnjem rasponu od 568 metara.

Prije toga treba u dno zabiti čelične cijevi promjera dva metra i dugačke sto metara te ih napuniti betonom i na to postaviti temelj. Nakon toga se nadograđuje armiranobetonski pilon promjera pet metara. Uz dva glavna pilona bit će 11 manjih stupova, a na sve to idu čelične sajle, pa mosna konstrukcija.

Iako su gradilišta s obje strane Neretvanskog kanala živnula, projekt mosta dodatno opterećuju zahtjevi za obustavu radova, koje sustavno upućuju iz vlasti BiH. Tako je BiH nastavila s prijetnjama da će tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer će most, kad se dovrši, ometati slobodan pristup te zemlje otvorenome moru. I dok traju sporovi oko mosta, Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa i infrastrukture nastavljaju gradnju autoceste prema Dubrovniku, što uključuje nekoliko prometnih čvorišta u dolini Neretve.

Prema planovima gradnje autoceste prema Dubrovniku, prva značajnija spojna točka je čvorište Opuzen, koje će se četverotračnom cestom spojiti s pelješkim mostom u mjestu Komarni.

U okviru tog čvorišta planira se graditi i most preko rijeke Neretve, koji će biti koristan lokalnom stanovništvu. Njime će autocesta prijeći na drugu stranu i nastaviti dalje prema Komarni, gdje počinje pelješki most. Autocesta zatim prati postojeću Pelješku cestu te se u mjestu Dolima nastavlja na spojni trak prema Osojniku, u dužini od oko 28 kilometara, piše Slobodna Dalmacija.