profit od tužbi

Raskol u Udruzi Franak: Suspendiran jedan od najeksponiranijih članova

23.08.2018 u 12:31

Bionic
Reading

Nakon velike pobjede nad bankama i odluke Visokog trgovačkog suda o ništetnoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u kreditima u švicarskim francima, zbog koje se očekuje cunami sudskih tužbi oštećenih potrošača, neočekivani raskol dogodio se u Udruzi Franak. Njen nadzorni odbor suspendirao je, odnosno privremeno isključio iz članstva jednog od najeksponiranijih članova i aktivista, Denisa Smaju

Sukob je tinjao nekoliko tjedana: Smajo je s jedne strane prozvao nekoliko vodećih ljudi za sukob interesa, a saborskog zastupnika stranke Snaga Gorana Aleksića i za kršenje dogovora i bavljenje ideološkim temama kako bi stvorio odskočnu dasku za nastavak svoje političke karijere. S druge strane, kao povod za njegovo isključenje navedeno je 'djelovanje protivno statutu udruge, javno istupanje mimo njenog znanja te prozivke istaknutih i zaslužnih članova za sukob interesa'.

U središtu problema nalaze se splitski odvjetnik Srđan Kalebota i pravnica Maruška Matulović, dvoje od troje članova Nadzornog odbora koji su i donijeli odluku o Smajinoj suspenziji. On je već pripremio prijavu Hrvatskoj odvjetničkoj komori (HOK), u kojoj upozorava na sukob interesa i trgovanje utjecajem: Udruge Franak, naime, javno je pozvala članove na tužbe protiv banaka i ovih dana počela im je dostavljati popis dvadesetak odvjetnika koji ih mogu zastupati, a na njegovom čelu nalazi se upravo predsjednik Nadzornog odbora udruge Srđan Kalebota. S Maruškom Matulović on se nalazi i u Nadzornom odboru Aleksićeve stranke Snaga.

Od 2011. nekoliko raskola

U sedmogodišnjoj povijesti Udruge Franak dogodilo se nekoliko raskola, no nijedan od njih nije ovako snažno odjeknuo u javnosti. Od 2011. do 2014. godine na njenom čelu bili su osnivači, među kojima su najeksponiraniji bili Petra Rodik, Nicole Kwiatkowski, Snježana Jurković i Branka Lukačević-Grgić. Potom se događa prevrat u kojemu glavne uloge dobivaju tadašnja zaposlenica Katarina Lucić, te Jurica Dobronić, Ivan Kontrec i drugi, no samo godinu dana kasnije oni kolektivno odstupaju nakon skupštine koju su nazvali nezakonitom.

U današnjoj garnituri najeksponiraniji je Goran Aleksić, koji je i ranije bio vrlo blizak originalnoj postavi i osnivačima, no on se nikada nije formalno nalazio u službenim tijelima. Denis Smajo je, pak, donedavno bio jedan od članova Upravnog odbora, u kojemu su ostali sjediti Jasmina Barić, Vlado Ilkić, Nino Rasberger te Anita Perkov Kalebota, inače supruga prozvanog odvjetnika Srđana Kalebote.

Udruga Franak formalno nema predsjednika, nego ju zastupa Upravni odbor. Predsjednica tog tijela je Jasmina Barić, no ona je nedavno odselila u Irsku.

Smajo: Nemam toleranciju na sukob interesa

'Nemam toleranciju na sukob interesa aktivnih članova i nečasne radnje u udruzi', kazao je za tportal Denis Smajo. Pojašnjava da je i samo osnivanje 'odvjetničke mreže' Udruge Franak nezakonito i predstavlja neetično reklamiranje, a plaćanje edukacije za rad na tužbama protiv banaka u stvarnosti predstavlja tarifu za njihovo uvrštavanje u 'mrežu'. Dodatno, tvrdi da Kalebota prima neznatan mjesečni paušal za odvjetničke usluge prema udruzi, premda nije uspio doznati po kojoj osnovi jer mu nije dopušten uvid u financije stranke Snaga.

Na ove sumnje upozorio je kroz službenu grupu od 35 aktivista Udruge Franak, no uslijedio je protuudar: Kalebota je proveo izjašnjavanje i nakon toga kroz Nadzorni odbor donio odluku o Smajinoj suspenziji. Ovaj tvrdi da se trebao izuzeti od odlučivanja jer su povod isključenju upravo optužbe na njegov račun te da je 'koristio položaj za pritisak na delegate i aktivne članove jer ih zastupa i u privatnim postupcima'.

Po Smajinim tvrdnjama, još prije četiri godine Hrvatska odvjetnička komora zaključila je da Udruga Franak ne bi trebala javno objaviti popis odvjetnika s kojima treba surađivati na tužbama jer 'edukaciju koju bi prošli nije organizirao HOK ili drugo službeno tijelo'.

Aleksić: Kalebota dušom i tijelom za dužnike

S druge strane, saborski zastupnik i istaknuti aktivist Udruge Franak Goran Aleksić tvrdi da je odluka o Smajinoj suspenziji donesena prije svega u skladu s mišljenjem većine aktivista, makar je Nadzorni odbor to mogao učiniti i samostalno. Aleksić naglašava ulogu odvjetnika Srđana Kalebote kao ključnu u proteklih nekoliko godina.

'On s nama surađuje još od 2014. godine, a dušom i tijelom dao se za dužnike. Premda nije želio izlaziti u javnost, napisao je na stotine prijava, pomagao u sastavljanju ustavne tužbe, iznjedrio prekršajne prijave protiv banaka… Gotovo svi stručni pravni spisi Udruge Franak u proteklom periodu bili su njegovo djelo i iznosi koji su mu isplaćeni zaista su zanemarivi, gotovo pa smiješni', kaže Aleksić za tportal. On tvrdi da Kalebota 'ni po jednom pravnom uzusu' nije u sukobu interesa, a aktivisti su mu na demokratski način dali povjerenje i za zastupanje jer je čovjek od povjerenja i nikada nije zloupotrijebio svoj status.

Aleksić i Smajo o kreditima u švicarcima
  • Aleksić i Smajo o kreditima u švicarcima
  • Aleksić i Smajo o kreditima u švicarcima
  • Aleksić i Smajo o kreditima u švicarcima
  • Aleksić i Smajo o kreditima u švicarcima
  • Aleksić i Smajo o kreditima u švicarcima
    +4
Goran Aleksić i Denis Smajo na jednoj od brojnih zajedničkih presica o kreditima u švicarskim francima Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'Udruga postoji kako bi svojim članovima pružila pravnu pomoć, mi smo njihov servis i dostavljat ćemo im popis odvjetnika koje smatramo kvalificiranima za tužbe protiv banaka. Kolegi Denisu Smaji dogodilo se isto što i meni prije nekoliko godina, samo što tada nisam pravio show i kasnije sam se vratio upravo na njegov nagovor. On je sada počeo raditi nered šireći optužbe za sukob interesa i za korištenje udruge za politički utjecaj, premda je upravo Udruga Franak odlučila kandidirati me za Sabor kako bi ondje imala svoju produženu ruku. Predlagao sam mu da se ohladi i primiri na neko vrijeme, to je bio i zaključak aktivnih članova, no on to nije htio', dodaje Aleksić.

'Udruge mu je omogućila da bude glasan i u javnosti izgovara argumente koje smo prethodno oblikovali sa stručnog stajališta, bio je samo jedan od nas, a sada je svojim postupkom aktivirao članstvo koje je emotivno vezao za sebe. Bez obzira na sve, nemam ružnih misli prema njemu, samo neka nastavi', zaključuje Aleksić. Tvrdi da se raskol neće odraziti na djelovanje udruge i da svi članovi - pa i oni koji u Smaji 'možda vide idola' - trebaju razmisliti o sudskim postupcima koji nailaze i savjetima koji će im za to biti korisni.

Tportal je višekratno pokušao kontaktirati s odvjetnikom Srđanom Kalebotom kako bi dobio i njegov komentar na iznesene tvrdnje, no do zaključenja teksta on nije bio dostupan.

kakav tajming

Nakon presude VTS-a: Lavina tužbi

Nakon višegodišnje borbe Udruga Franak nedavno je presudom Visokog trgovačkog suda ostvarila povijesnu pobjedu i de facto zaključila kolektivne pravne bitke; sada je za 120 tisuća korisnika kredita u švicarskim francima otvoren put prema privatnim tužbama protiv banaka, a za to će svakome od njih trebati odvjetničke usluge. Smatra se da je za 70 tisuća građana koji su svoje kredite već otplatili sudska pobjeda praktički osigurana, kao i za one kojima su krediti otkazani ili nisu konvertirani u eure 2015., pa se preporučuje podizanje tužbi bez odgađanja. Banke zastupaju stajalište da preostalih 50 tisuća korisnika s konvertiranim kreditima nemaju pravo na odštetu, no u Franku svi - uključujući zaraćene strane u najnovijem raskolu - upozoravaju da to nije točno i da po zakonu nikakva naknadna izmjena ne može anulirati ništetnost koja je nastala pri sklapanju ugovora, što je dokazalo nekoliko desetaka sudskih presuda i praksa u nizu europskih država. Ipak, ovom dijelu potrošača savjetuju da pričekaju s tužbama do konačne potvrde Vrhovnog suda da konverzija nema nikakav utjecaj u jednom od slučajeva koji se trenutno vode, što se očekuje u roku od godine dana.

Osim anuliranja utjecaja konverzije, potrošačima slijedi još samo borba za dokazivanje potpune ništetnosti njihovih ugovora s bankama. Naime, presudom Visokog trgovačkog suda ništetnom su proglašene kamatna stopa i valutna klauzula, ne i cijeli ugovori, a aktivisti upozoravaju da predmet i cijena kredita predstavljaju njegove najbitnije značajke i da u pravnom smislu nema drugog rješenja nego da u privatnim postupcima sudovi potpuno ponište ugovore o kreditima u francima.