Kada je prije nešto više od mjesec dana tjednik Nacional objavio ugovor između tvrtke u vlasništvu Karamarkove supruge Ane Karamarko i tvrtke lobista mađarskog MOL-a Josipa Petrovića nitko nije mogao ni naslutiti da će to biti početak kraja vlade Tihomira Oreškovića.

U spornom ugovoru, podsjetimo, stoji da je Petrović za usluge savjetovanja i medijskih analiza u razdoblju nakon dolaska Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a, a prije njegova dolaska na vlast, tvrtki Drimia u vlasništvu njegove supruge, tadašnje partnerice, isplatio najmanje 60 tisuća eura, odnosno nešto manje od pola milijuna kuna.

Dovoljno da nakon pritiska javnosti i nakon što je to i sam Karamarko zatražio Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, zbog potencijalnog sukoba interesa, 18. svibnja pokrene postupak. Danas bi, pak, trebao biti poznat pravorijek postupka u kojem je Povjerenstvo ispitivalo je li Karamarko sudjelovao u bilo kakvom donošenju odluka vezanih uz arbitražu koja se vodi između Hrvatske i MOL-a, može li ga to ubuduće dovesti u sukob interesa i je li se propustio deklarirati o tom poslovnom odnosu.

No, sama činjenica da Povjerenstvo provodi postupak nije zadovoljila SDP koji je u Saboru pokrenuo postupak opoziva prvog potpredsjednika Vlade koji bi mogao postati bespredmetan jer je Karamarko, kao što je neslužbeno potvrđeno za tportal, najavio da će danas podnijeti ostavku na funkciju u Vladi.

Međutim, upravo je stav Mosta oko opoziva Karamarka prije nešto manje od mjesec dana pokrenuo lavinu koja bi se možda mogla razriješiti krajem tjedna. Most je, podsjećamo, već i prije izbijanja tzv. afere Konzultantica upozoravao na utjecaj lobista MOL-a Joze Petrovića, nakon prvih napisa u Nacionalu poručivao je da će pričekati pravorijek Povjerenstva, no samo tjedan dana nakon što je ono odlučilo pokrenuti postupak dolazi do obrata. Božo Petrov javno izjavljuje da će on i Mostovi ministri prilikom davanja mišljenja Vlade na SDP-ov zahtjev podržati opoziv Karamarka.

U tom trenutku premijer Orešković još uvijek je branio svog prvog potpredsjednika Karamarka, no trzavice između HDZ-a i Mosta koje su tinjale mjesecima više se nisu mogle zatomiti. Iz HDZ-a su počele dolaziti oštre riječi upućene Mostu koji nije odustajao od toga da Karamarko mora napustiti Vladu.

Zbog sve nestabilnije Vlade Hrvatska nije uspjela plasirati svoje obveznice u Londonu, a do novog obrata dolazi 2. lipnja kada je zbog 'neodgodivih obveza' premijera u posljednji tren odgođena sjednica Vlade. Orešković je već sljedeći dan izašao pred novinare pojasnivši da je imao hitan sastanak u SOA-i. Unatoč spekulacijama, poručio je da ne daje ostavku te pozvao i Karamarka i Petrova da se povuku.

I dok je Petrov bio spreman uzmaknuti, naravno, uz uvjet da se iz Vlade povuče i HDZ-ov prvi potpredsjednik Vlade, već to poslijepodne nakon premijerove press-konferencije Karamarko je u obraćanju iz središnjice stranke kazao da premijer Orešković više ne uživa povjerenje HDZ-a, a nekoliko dana nakon toga uslijedio je i HDZ-ov službeni zahtjev za opozivom o kojem bi se trebalo raspravljati već ovaj četvrtak ili petak.

Opoziv premijera - koji je omjer snaga?

Iako je Karamarko najavio odlazak iz Vlade, HDZ i dalje ne odustaje od opoziva premijera Oreškovića. Na svojoj strani već imaju ruke partnera iz Domoljubne koalicije, odnosno HSS-a, HSLS-a, HSP AS-a, BUZ-a i Hrasta, a podršku su im trebali dati i zastupnici iz Bandićeva kluba zastupnika.

No, da će biti za opoziv, najavili su i iz oporbe. Za nepovjerenje Oreškoviću glasat će i HRID, Radimir Čačić, Ivan Vilibor Sinčić, IDS, a zbog kritika koje su mjesecima upućivali na račun Vlade i Oreškovića za opoziv bi trebali glasati i članovi koalicije Hrvatska raste.

Jedini koji zasad podržava ostanak Oreškovića jest Most koji je jasno rekao da će o rezultatu glasovanja ovisiti i njihovi daljnji koraci.

Hoće li doći do raspuštanja Sabora?

Izglasa li Sabor nepovjerenje Oreškoviću, Most će se opredijeliti za izbore, jasna je bila poruka koja je posljednjih dana dolazila iz te platforme. Drugim riječima, u tom slučaju Most bi mogao podržati SDP-ovu inicijativu za raspuštanje Sabora ili sam u saborsku proceduru uputiti takvu inicijativu. SDP, podsjećamo, već nekoliko dana prikuplja potpise za raspuštanje Sabora, no službeno u proceduru neće uputiti zahtjev dok ne prikupe 76 ruku. Pri tome mogu računati na ruke laburista koji su već u proceduru uputili zahtjev za raspuštanje Sabora. Za nove izbore zalažu se i u HNS-u, HSU-u, IDS-u, HDSSB-u, a izborima su skloni i nezavisni Stipe Petrina te Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida

Za nove izbore ne navijaju u Domoljubnoj koaliciji, a njima nije sklona ni trojka (Ivan Lovrinović, Juro Martinović i Ivica Mišić) koja je prošli tjedan napustila platformu Mosta i osnovala svoj klub zastupnika.

Može li HDZ presložiti većinu?

Kako bi izbjegli izbore, u HDZ-u su se odlučili na preslagivanje. Ime kandidata za novog mandatara već imaju, predlažu aktualnog ministra financija Zdravka Marića. Pritom računaju na podršku koalicijskih partnera iz Domoljubne koalicije, ali i Bandićev klub te vjerojatno trojku koja se odvojila od Mosta.

Preslagivanje su već, logično, odbile stranke koalicije Hrvatska raste, ali i HDSSB te IDS. Za preslagivanje nije ni Most čiji je čelnik Božo Petrov to potvrdio prošli tjedan.

O eventualnom sudjelovanju u većini Radimir Čačić, kazao je sinoć, može razgovarati ako se HDZ odmakne od ideologije i ako stavi pet programskih tema na papir.

Hoće li i Karamarkova ostavka, a neki već o tome spekuliraju, pomoći pri sastavljanju nove većine, tek se treba vidjeti.

Kakva će biti odluka manjinaca?

I odluka o raspuštanju Sabora, ali i sastavljanje neke nove većine moglo bi ovisiti o pet manjinskih zastupnika koji bi svoju odluku mogli obznaniti danas nakon sastanka Kluba nacionalnih manjina. Nekolicina njih, poput Furija Radina, ali i Milorada Pupovca prošli tjedan govorila je kako ne sudjeluje u preslagivanju, a i sam Pupovac je u petak, gostujući u Dnevniku Nove TV kazao kako Marić nije najbolji izbor te kako je on sam bliži mišljenju javnosti, a većina građana smatra da treba ići na nove izbore.