Na same izmjene zakona zastupnici nisu previše trošili riječi, no ipak su zapitali tko je kontrolirao GMO hranu u protekla tri mjeseca, s obzirom na to da je Državni inspektorat raspušten početkom godine. Više pažnje ipak su poklonili opasnostima GMO-a, ali pokušali ukazati na raširenost GMO hrane u Hrvatskoj.

Branko Kutija u ime HDZ-a podsjetio je na nedavnu raspravu na Odboru za poljoprivredu gdje se razgovaralo o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i vijeća o kloniranju goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara. 'Čuli smo od da je pokrenuta inicijativa od uzgajivača istarskog goveda boškarina da se dozvoli kloniranje zbog premalog broja grla. Međutim, čini mi se u Jutarnjem listu u nedjelju prošlu da je ta izjava demantirana od samih uzgajivača, što hoću kazati, znači da unutar Ministarstva poljoprivrede isto tako postoji nesuglasje i mislim da je to preopasna tema za ovaj igranje kad je kloniranje u pitanju', kazao je Kutija.

No čim se spomenulo istarsko govedo, javio se i nezavisni zastupnik Damir Kajin. 'Prije 25 godina izbrojano je bilo u Istri 103 krave i osam bikova, znači boškarina, sad ih već ima negdje oko 1.300, možda i 1.500 i zašto bi se ih kloniralo. Smatram da je boškarin na dobru putu da bude spašen, a kako, tako što bi ga se ponudilo restoranima i što pojedinci imaju danas razloga uzgajati ga jer imaju taj neki komercijalan interes. Ako nemaju komercijalan interes, nećemo imati ni boškarine. Znači, vrlo kratko, ne kloniranju, ne GMO-u', kazao je Kajin.

Međutim, istovremeno dok se govori o ugroženosti boškarina, on se prodaje restoranima u komercijalne svrhe. Zbunilo je to HNS-ova Ivicu Mandića. 'To malo ne ide jedno s drugim, a način na koji bi se trebala poticati ili davati potpore i za boškarina, RH i struka treba reći koji je to broj boškarina, da to ne bi bilo u nedogled, a da netko drugi plaća nečiju komercijalu', kazao je Mandić.

Odgovorio mu je Kajin. 'Ne ide spašavanje boškarina bez komercijale. Mi ih moramo uzgajati, mi ih moramo nuditi restoranima, jer u protivnom taj istarski kmet, težak, seljak svejedno neće imati interesa tim životinjama posvećivati svoje vrijeme i njima se baviti. I to mora shvatiti i hrvatska javnost, samo tako možemo spasiti istarskog boškarina', kazao je Kajin.

O kloniranju i GMO-u trebalo je razmišljati tijekom pregovora s Europskom unijom, upozorio je pak Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista. Europska unija, naglasio je, preporučuje koegzistenciju genetski modificiranih usjeva s konvencionalnim i organskim uzgojem.

'Mi smo to prihvatili, prema tome ne možemo sada vikati, mi možemo ovdje s govornice se praviti onako svjesnima što GMO znači', rekao je Vukšić.

GMO hrana će, uvjeren je Vukšić, u budućnosti preplaviti Hrvatsku. 'GMO hranu forsiraju velike korporacije jer je njezin uzgoj daleko lakši, jeftiniji, one to čine ne zbog toga što bi činile dobro čovječanstvu, nego zbog što većeg profita. Naročito se GMO hrana ukorijenila u najsiromašnijim državama i treba priznati da su i kad pogledamo sami sebi u oči i priznamo da su korporacije i u Europskoj uniji i u čitavom svijetu na kugli zemaljskoj iznad država i da novac sve može, da profit pobjeđuje vlade i najmoćnijih država, tada ćemo shvatiti da će naša borba protiv GMO organizama biti vrlo teška i rezultati vrlo mršavi', kazao je Vukšić.

Upravo zbog toga što je borba protiv GMO hrane toliko teška, HNS-ovac Mandić smatra da se treba fokusirati na nešto drugo.

'Ono što je zadatak nas u ovom Visokom domu, sigurno osigurati građanima da znaju što konzumiraju. I obaveza isticanja na svakom proizvodu taj proizvod ima porijeklo od genetski modificirane hrane. Jer koliko znam Brazil, Argentina, velika polja soje, to je sve genetski modificirana, a mi velik dio proizvoda dobivamo iz tih dijelova svijeta. Bilo bi dobro da građani dobiju informaciju, a onda građanin po svojoj želi može odlučiti hoće uzeti tradicionalnu, ekološku, organsku hranu ili GMO', kazao je Mandić.

Ako je suditi po rezultatima istraživanje koje je spomenuo SDSS-ov Mile Horvat, tih koji bi se opredijelili za proizvode s GMO-om nema puno. 'Prva analiza koja je provedena na našim prostorima kaže da bi svega sedam posto naših ljudi konzumiralo GMO hranu, 58 posto ih ne bi konzumiralo kada bi imali mogućnost da to biraju', rekao je Horvat.

Spomenuo je i istraživanja koje je, kako je kazao, pokazalo da GMO soja izaziva alergijske reakcije. 'Recimo, porast alergijskih reakcija za 50 posto više nakon početka korištenja GMO soje u Velikoj Britaniji, Irskoj i SAD-u. Zbog iznesenih činjenica, Britanska medicinska asocijacija uputila je otvoreni poziv za zabranu daljnjeg širenja GMO usjeva i hrane, a ugledni britanski naučnik sir William Asher, koji je predsjednik Upravnog odbora za nauku i obrazovanje Britanske medicinske asocijacije, otvoreno je prozvao GM hranu frankensteinskom hranom', istaknuo je Horvat.

Na posljedice ishrane GMO sjemenom upozorava, kazao je Horvat, i francusko istraživanje. 'Ova je studija pokazala da Monsantov kukuruz u klasi NK 603 kao najkorišteniji hibrid na svijetu, dakle njihov hibrid koji se uz njega koristi je raundap. Dakle, korišteni nezavisno ili združeno, zajedno, izazivaju tumore, poremećaje imunosistema, hormona i čitav niz drugih poremećaja koji dovode do prerane smrti', istaknuo je Horvat.

Na razno-razna istraživanja podsjetio je i HDSSB-ov Boro Grubišić. 'Danas se pokušavaju geni iz crva aplicirati u genetsku strukturu svinje kako bi se u tom procesu stvaranja mesa i ostalih proizvoda od svinje proizvodile masne kiseline omega tri, a ne zasićene masne kiseline pa bi onda čvarci i orasi bili otprilike i jedni i drugi s nezasićenim masnim kiselinama. Vrlo zanimljiva teorija. Neću govoriti o onoj o križancu svinje i stonoge. Škotski institut vršio je istraživanja o GMO krumpiru koji je prepun takozvanih proliferanata, dakle tvari koji odmažu odnosno pardon potiču rast tumora, ali ipak i tzv. lektina koji odmažu probavu pa onda nakon takvog konzumiranja takvoga krumpira imate osjećaj napuhanosti, dakle slabog rada probave, gubite i apetit', pobrojao je Grubišić.

S obzirom na to da je Hrvatska glas o GMO-u mogla pustiti za vrijeme pregovora s EU-om, Grubišić je slikovito kazao da je po pitanju GMO-a 'Bosna šaptom pala'.

'Mi u Hrvatskoj položismo oružje bez ispaljena metka pred navalom GMO organizama, dakle GMO hrane. Zašto to kažem? Pa zato što Hrvatska ili hrvatski građani nabave, kupe, pribave hrane u visini od 23 milijarde eura godišnje', kazao je Grubišić objasnivši kako u različitim komponentama hrane ima GMO-a, pa tako i u pivu.

Replicirao mu je stranački kolega Dražen Đurović kazavši kako se štetnost GMO hrane evidentno vidi i na populaciji SAD-a, gdje je GMO hrana najraširenija.

'Imate iz SAD-a vrlo opsežne i detaljne prikaze statistika što se događa s populacijom, što se događa s kroničnim bolestima u SAD-u, što se događa s kardiovaskularnim bolestima i cijelim nizom novih bolesti koje se pojavljuju u toj populaciji, a nema ih, primjerice, u takvom udjelu u europskoj populaciji ili u hrvatskoj populaciji', rekao je Đurović.

Nadovezao se Grubišić: 'Pogledajte snimke iz emisija 'Jerry Springer', 'Oprah show' itd. Pogledajte koliko debelih ljudi tamo sjedi. Dakle, tamo nije, nisu dovedeni samo debeli ljudi, nego populacija koja je izabrana onako ad hoc.'
319256, 313058, 302626, 297129