Još je nekoliko dana ostalo do kraja roka za kandidiranje na unutarstranačkim izborima u SDP-u, a iako je na početku izgledalo da festival demokracije u glavnoj oporbenoj stranci neće imati veliki izbor, u posljednjih tjedan dana pojavilo se nekoliko novih kandidata
Do 29. kolovoza u ponoć članovi SDP-a koji žele u utrku za predsjednika, Predsjedništvo te Glavni odbor moraju predati svoje kandidature, a dva dana kasnije stranka će objaviti i službene kandidature.
Široj javnosti, naravno, najzanimljivije je tko će biti novi predsjednik SDP-a nakon što je poslije izbornog poraza Peđa Grbin poručio da neće tražiti još jedan mandat. Kao kandidat s najviše šanse i prvi koji je najavio kandidaturu spominje se Siniša Hajdaš Dončić. Aktualni potpredsjednik stranke i ministar u vladi Zorana Milanovića navodi se kao kandidat kontinuiteta nakon Milanovića i Grbina. Od svih kandidata za predsjednika najviše je obilazio teren, jer je to radio cijelo ljeto, te je sklopio dogovor s gotovo svim važnijim igračima u stranci.
vezane vijesti
I dok je Hajdaš Dončić, kao bivši ministar, blizak Milanovićevoj struji, odmak od bivšeg šefa stranke i aktualnog predsjednika RH traži Sanja Major, aktualna potpredsjednica Foruma žena SDP-a. Iako je relativno nepoznata javnosti, a i samom članstvu stranke, u dosadašnjim nastupima Major je možda čak bila najprogresivnija i najotvorenija u iskazivanju svojih stavova. Smatra da se SDP mora vratiti socijaldemokratskim načelima, za uzvik 'za dom spremni' slala bi u zatvor, a najavljuje da želi osmisliti program integracije stranih radnika, zaustaviti ‘sječu glava’ po SDP-ovim podružnicama diljem zemlje, jačati suradnju sa sindikatima i regulirati prekarni rad.
U utrku se uključio i načelnik Općine Kalnik Mladen Kešer, kojeg se u stranci i ne doživljava pretjerano ozbiljno te slovi kao jedan od 'seoskih šerifa'. Kešeru se zamjera članstvo u nekoliko stranaka prije nego što je pristupio SDP-u i kazneni procesi koje je godinama vukao. Svojedobno je proglašen 'najbogatijim hrvatskim političarem' jer je u imovinskoj kartici iz 2016. godine prijavio čak 279 nekretnina, suvlasništvo u nekoliko tvrtki s potraživanjima od preko milijun eura, ali i skoro milijun eura štednje te preko 400 tisuća eura 'drugih potraživanja'. Zbog kršenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa nekoliko puta se našao pod kaznama i istragama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
I dok ovo troje predstavlja 'kopnene snage' SDP-a, na čelu stranke sebe vidi i Zoran Paunović, gradonačelnik Makarske, o čijoj je kandidaturi tportal prvi pisao. U objavi svoje kandidature kazao je da ne želi podjele u stranci te da će provoditi politiku okupljanja.
'Prečestim izbacivanjem članova, prepucavanjima i sitničavim birokratiziranjem pobjeda se ne može dosegnuti; okupljanjem i privlačenjem širokog spektra ljudi i ideja s ljevice te široko zahvaćenog političkog centra to se zasigurno može', poručio je.
No hoće li i doista biti kandidat, vidjet će se krajem tjedna. Naime pojavila se informacija da Paunoviću nedostaje 11 dana do pet godina staža u stranci, što je jedan od uvjeta za kandidaturu. Kada je do dalmatinskih SDP-ovaca stigla informacija da bi se Paunovićevu kandidaturu moglo odbiti, u utrku se odlučio ući i Ranko Ostojić. Bivši ministar unutarnjih poslova iz Milanovićeve vlade već se nekoliko puta neuspješno kandidirao, a i za sada je štur po pitanju svoje kandidature i vizije SDP-a pod svojim vodstvom.
Zadnji je kandidaturu istaknuo Mirando Mrsić, također jedan od ministara iz Milanovićeve vlade. Iako je poznat javnosti, i u njegovom slučaju spominje se mogućnost da mu kandidatura bude odbijena. Mrsić je u SDP ušao 1997., no 2018. izbačen je iz stranke, pa je osnovao Demokrate, a u SDP se vratio 2022. Naime pojavila se informacija da bi mu upravo zbog te pauze u članstvu kandidatura mogla doći u pitanje.
'Ukupno sam u SDP-u više od 30 godina, a paradoksalno je to da kad sam se vratio 2022. godine u stranci više nije bilo nikoga od onih koji su me isključili', komentirao je Mrsić.
