Samo prošle godine, podsjeća Media servis, azil je u Hrvatskoj potražilo blizu 2000 ljudi, uglavnom iz afričkih zemlja, ponajviše iz Kenije i Somalije. Sve više ih je i iz Afganistana i Sirije. 'Trendovi se mijenjaju sukladno događajima u svijetu, u ovoj je godini azil zatražilo 250 ljudi, šest posto manje nego što ih je bilo prije šest mjeseci', kaže Ivana Kranjic iz Centra za mirovne studije.

Dodaje i da blizu 80 posto osoba, tražitelja azila, napusti Hrvatsku prije nego što je rješenje doneseno jer 'postanu svjesni da Hrvatska ima dosta restrikcija'. 'Do sad smo dali tri posto od ukupno traženih azila, dok je taj prosjek u Europskoj uniji preko 20 posto', kaže Kranjic.

Skorim ulaskom u Uniju, mnogi pretpostavljaju da će se povećati i broj tražitelja azila. Nenad Javornik iz Nacionalnog odbora za međunarodno humanitarno pravo Crvenog križa ističe da smo u svim segmentima zadovoljili pravne norme i proširili smještajne kapacitete.

'Svi zahtjevi koji se traže od zemalja Europske unije traže se i od nas. Mi ih ispunjavamo, no trebamo još raditi na kvaliteti. Treba se pripremiti za onaj broj koji dođe da ga na ispravan način prihvatimo, obradimo...' objašnjava Javornik.

Hrvatska ima izbjegličkog iskustva iz ratnih '90-ih zbog čega se, napominju u Centru za mirovne studije, trebamo truditi i pomagati. Tražitelji azila, podsjeća Kranjic, imaju pravo na boravak, prehranu, obrazovanje te hitnu medicinsku i socijalnu pomoć u iznosu od 100 kuna mjesečno, no nemaju mogućnost rada i zapošljavanja.

'Često se čuje da oni ovdje rade i oduzimaju nam posao. Nije istina. Tražitelji azila nemaju mogućnost rada, odnosno imaju pravo na rad tek nakon godinu dana. Situacija se mijenja kod azilanata, osoba koje dobiju zaštitu. Oni u Hrvatskoj uživaju gotovo sva prava koja imaju i hrvatski državljani', kaže Kranjic.

Zaključno je potvrdila daje u Hrvatskoj azil do sada dobilo 88 osoba, od čega je samo njih četvero i zaposleno.