Vlada i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja potpisali su krajem prosinca Granski kolektivni ugovor (GKU), a ministrica Blaženka Divjak predstavila ga je kao 'kvantni skok' u normiranju rada u visokom obrazovanju i znanosti. Po prvi put, naglasila je, jasno se prepoznaju obaveze znanstvenoga rada, rada na znanstvenim projektima i dio norme, čime su osigurani preduvjeti za bolje uključivanje znanstvenika iz Hrvatske u međunarodnu konkurenciju.

Pokazalo se, međutim, da nisu sve obveze iz novog kolektivnog ugovora baš jasne, zbog čega sindikalisti ovih dana obilaze sveučilišta po Hrvatskoj kako bi razjasnili sve nedoumice. U Ministarstvu znanosti u ponedjeljak će se održati i 'Info dan' na temu GKU-a, namijenjen čelnicima ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, uz video prijenos.

Gotovo svi profesori već sada debelo premašuju radnu normu, s tim da neki za to uopće nisu plaćeni ili im se djelomično plaća prekovremeni rad, dok neki dodatno zarađuju kroz ugovore o djelu ili autorske ugovore - osobito za rad na doktorskim i specijalističkim studijima. Svi oni boje da će ih, uz dodatno povećani opseg posla kroz GKU, sada zadesiti i dodatna ograničenja u primanjima. Primjerice, poslovi institucijskog doprinosa (rad u stručnim vijećima i povjerenstvima, organizacija konferencija, uređivanje i izdavanje znanstvenih časopisa...) ulaze u godišnji fond standardnog redovnog radnog vremena, što se dosad na pojedinim fakultetima dodatno plaćalo.

S posebnim problemom suočavaju se fakulteti i znanstveni instituti koji su uvelike posvećeni komercijalnoj djelatnosti kroz projekte za tržište. Po novome, ako se projekti za tržište radi u radno vrijeme plaća se umanjuje ('postotak radnog vremena koji se financira iz sredstava državnog proračuna umanjuje se razmjerno broju sati koji zaposlenik radi na poslovima za tržište'), a ako se za tržište radi izvan redovnog radnog vremena ili preko norme, to se plaća kao prekovremeni rad (maksimalno 250 sati godišnje), dakle maksimalno 30 posto na plaću. Udar na prihode može biti demotivirajući faktor za dodatan rad na projektima i vratiti zaposlenike u potpunosti na proračunsko financiranje.

Na nedavnom predstavljanju GKU-a u Rijeci najviše pitanja odnosilo se upravo na način obračuna povećanog obima rada nastavnika i znanstvenika, kao i novi način obračunavanja dijelova koji zaposlenik utroši na znanost, na nastavu i na ostale aktivnosti. Prema izvještaju s tog sastanka, predstavnici Sindikata poručili su da se u svaki novi sustav treba uhodati i da stoje na raspolaganju za savjetovanje po tim pitanjima. Oni su uvjereni da novi Ugovor donosi učinkovitije i pravednije normiranje rada, transparentan obračun prekovremenog rada, smanjenje norme kontakt-sati, pravo na štrajk za zaštitu akademskih prava i sloboda, zaštita asistenata od toga da sami plaćaju troškove doktorskog studija itd.

No uz kristalno jasno normiranu nastavu, znanost ostaje 'visjeti u zraku': nije definirano niti što je to 'projekt', pa bi se pod taj pojam moglo bi se se progurati sudjelovanje na konferencijama, jednako kao i osiguravanje milijunskog znanstveno-istraživačkog posla. Na udaru kritika je i ograničavanje nastavnih grupa na maksimalno 150 studenata na predavanju i odredba prema kojoj Ministarstvo neće snositi tamo gdje se upisalo manje od 10 studenata - osim uz odobrenje ministra. Iz pojedinih institucija stižu upozorenja da GKU duboko zadire u ustavnu autonomiju sveučilišta i u dijelu koji propisuje da je za raspodjelu vlastitih prihoda institucija potrebna suglasnost Sindikata.

Po sudu upućenih sugovornika tportala, GKU ide u smjeru profesionalizacije sustava i s vremenom bi u njemu doista trebao opstati samo kvalitetan kadar, ali planirano poticanje znanstvene izvrsnosti trenutno je u sukobu sa hrvatskom stvarnošću. Primjerice, malo je profesora koji će zbog pojačanog rada na znanstveno-istraživačkim projektima žrtvovati svoju nastavnu satnicu u okviru nove 'fleksibilne podjele radnog vremena', jer im je po završetku projekta daljnja nastavnička karijera neizvjesna i ovisi o nepredvidivim odnosima u ustanovi. Osim toga, njihov privremeni rad na projektima podrazumijeva i angažiranje novih djelatnika za potrebe nastave, uz postojeću zabranu zapošljavanja, a od sveučilišta se očekuje da iz vlastitih prihoda plaćaju novoangažirane predavače.

Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i predsjednica Rektorskog zbora, čiji članovi nisu bili konzultirani tijekom 16-mjesečnog pregovaranja oko GKU-a, potvrdila je za tportal da će se na idućoj sjednici Zbora utvrditi efikasnost primjene GKU-a, temeljem rasprave ponukane brojnim pitanjima djelatnika službi i ureda sveučilišta.

Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši predsjednik Rektorskog zbora, bio je dosta konkretniji. Po pitanju eventualne ustavne tužbe protiv Vlade i Sindikata, kaže da odluka o tome još nije donesena.

'Naše stručne službe proučavaju što piše u Ugovoru, međutim, jasno je da je problematično to što smo mi poslodavci, odgovorni pred sudovima i zakonom, a nitko nas nije ni pitao. Ni luk jeli, ni luk mirisali. Bez obzira na zakon, mi imamo autonomiju i moralo nas se pitati', kaže Boras, dodajući da je to stav rektora javnih sveučilišta i podsjećajući da se pretodni GKU, za razliku od ovoga, dogovarao i sa rektorima i sa svim sindikalnim povjerenicima.

'Jedno su veleučilišta gdje država ima direktno upravljanje, a ovo su autonomna sveučilišta. To je problem koji se možda može riješiti na Ustavnom sudu, ali i razumnim dogovorom svih strana. Moramo vidjeti kako stvari stoje u pravnom i sistemskom smislu. Čak i da je sve u redu sa sadržajem Ugovora, pitanje je obavezuje li Ugovor autonomna sveučilišta ako ga nismo potpisali. Mi jesmo za zaštitu radnika, ali što ako zbog nekog svog povrijeđenog prava tuže mene kao rektora, ili dekana, a nismo Ugovor prethodno ni vidjeli?', napominje Boras. A ne bude li slučaj dospio do Ustavnog suda, ima i drugih sudova, rezonira rektor.

Po njemu, u GKU-u ima dobrih stvari, ali i problematičnih. Takve su one koje u odlučivanju derogiraju tijela izabrana po pravilima struke, a ovlašćuju službe koje su uz znanost i obrazovanje vezane samo u formalnom smislu, a nisu kompetentne. 'Ministar može biti bilo tko', poentira Boras, pitajući i tko je zapravo pregovarao u ime profesora i svih nastavnika s obzirom na 52 posto nenastavnog osoblja.

Napominje da je Zakon o znanstvenoj djelatnosti lex specialis u odnosu na Zakon o radu i da je trebalo razgovarati baš zato što u kolektivnom ugovoru ima dosta osjetljivih pitanja.

Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Sindikata, posebno se za tportal osvrnuo na zabrinutost zbog ograničavanja plaće.

'Radili smo s vrsnim pravnicima za radno pravo i oni su potvrdili da su uvjeti prekovremenog rada ostali nepromijenjeni. Naime, mi smo Kolektivnim ugovorom samo precizirali način evidentiranja u smislu kad nastaje prekovremeni rad, koje vrste prekovremenog rada mogu biti u znanosti i visokom obrazovanju. On je dominantno znanstveni i nastavni, ali u nekim situacijama može biti i stručni – recimo, na visokim učilištima, veleučilištima, visokim školama, ali može ponekad i ponegdje biti i na institutima, ukoliko je to u skladu s njihovom istraživačkom misijom. Mi smo, dakle, takve vrste aktivnosti samo precizirali, jer smo istovremeno izrađivali norme na posve novi način, a u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije koja predviđa fleksibilniji odnos između nastavnog i znanstvenog dijela u znanstveno-nastavnim ustanovama', tumači Radeka.

Važno je, kaže, to što razrada posla ni na koji način ne smanjuje opseg mogućnosti prekovremenog rada koji je prvenstveno reguliran Zakonom o radu.

'Dakle, mi smo samo u okviru dozvoljenih opsega precizirali način na koji se to može realizirati i to ni na koji način nije smanjivanje', ističe Radeka, inače profesor pedagogije na zadarskom Sveučilištu. Dodaje da su sindikalci otvoreni za suradnju, pa u krajnjoj varijanti i za promjene u slučaju bilo kakvih eventualnih nesporazuma i nejasnoća, što su i ranije poručili. Upravo je u tijeku konstituiranje Povjerenstva za tumačenja Kolektivnog ugovora, pa će biti dovoljno prostora da se eventualni problemi riješe, uvjerava Radeka.

Po pitanju normiranja znanstvene djelatnosti, ističe da je po prvi put razrađeno i precizirano na koji se način znanstvene aktivnosti vode u smislu angažmana u radnim satima, a to je moguće i dodatno razraditi da bi se izbjegli nesporazumi kakvih je bilo i ranije, a odnose se na prigovore da su pojedine ustanove previše koristile neodgovarajuće ugovore.

'To je prije svega nadležnost Ministarstva financija, ali se i taj dio može razraditi. Mi smo samo preciznije razradili uvjete rada i prikazivanje radnog vremena, pa onda i prekovremenog, ali ni na koji način ga nismo ograničili', zaključuje Radeka.

Vilim Ribić, ravnatelj Tajništva Sindikata, ide korak dalje. On tvrdi da se za potrebe obračuna s ministricom Divjak širi 'fake news', a 'već ima i žrtava tih dezinformacija koje se boje da će ostati bez zarade'. Napominje da fakultete inače baš i ne pogađaju restriktivna tumačenja Porezne uprave i Državne revizije.

'Neki se slijepo drže zakona, a neki su na granici zakonitoga ili isplaćuju honorare nezakonito. Oni koji su radili nezakonito i dalje mogu raditi nezakonito i ništa tu novoga Kolektivni ugovor nije donio što će im to onemogućiti. Ako su mogli kršiti dosadašnje propise moći će i dalje, jer Kolektivni ugovor u tu regulaciju nije išao budući da niti ne treba ići jer su pravila oko ugovora o radu, ugovora o djelu i autorskog ugovora regulirane Zakonom o radu, Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o autorskim i srodnim pravima. Bukom koju sada dižu u slijepoj potrebi da se obračunavaju s ljudima i organizacijama samo će navući javnost na sebe koja će moći primijetiti kakvo je stanje na sveučilištu po pogledu plaćanja rada i poštivanja zakonitosti', poručio je Ribić.