Čini se da je sve većem broju država Europe dosta njemačke samohvale o redu, radu i disciplini. Nedavno se u vezi toga oglasio i mogući francuski predsjednik Francois Hollande, koji je poručio da 'Njemačka nije jedina koja odlučuje u Europi'. Sada se toj kritici pridružio i luksemburški premijer JeanClaude Juncker, koji – bez obzira na veličinu svoje države – ima velik utjecaj unutar EU-a, između ostaloga i kao predsjednik Eurogrupe.

Juncker je za medije izjavio kako je 'dio problema to što se Njemačka predstavlja kao jedina zemlja s vrlinama u Europi, koja sve plaća drugima, što je uvredljivo'.

Juncker je naveo i konkretan primjer da 'od 17 država eurozone sedam njih ima manje dugova od Njemačke', što se rijetko spominje. No kada je riječ o konkretnim političkim potezima koje predlaže, Juncker je većinom na istoj liniji kao Njemačka. Zalaže se za veći angažman Europske investicijske banke (EIB) te je protiv programa gospodarskog rasta koji bi 'išao na štetu konsolidiranja budžeta'.

Sa sličnim porukama, ali u mnogo oštrijem tonu, oglasila se njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu za hamburški Abendblatt, u kojem je još jednom ponovila da neće biti promjene fiskalnog pakta.

'Politika koju smo stvorili u EU tijekom krize oslanja se na dva stupa: jedan je sređivanje državnih financija, a drugi programi gospodarskog rasta i zapošljavanja. Solidni budžeti su preduvjet toga da se izvučemo iz dužničke krize u koju smo upali proteklih godina. Nakon toga slijedi gospodarski rast kroz strukturalne reforme koje će ukloniti prepreke u pogledu konkurentnosti europskih država', izjavila je Merkel i još jednom dodala kako će se o tome razgovarati na sljedećem samitu u Bruxellesu, dakle u lipnju.

Upitana kako konkretno vidi programe gospodarskog rasta, Merkel je rekla da se protivi državnim programima upumpavanja novca u gospodarstvo jer 'rast počiva na inovacijama, obrazovanju i istraživanju'. Predlaže i 'fleksibilnije djelovanje europskih fondova', a također je 'njemačka vlada sprema ojačati Europsku investicijsku banku'.

Njemački tjednik Der Spiegel je pak objavio analizu u kojoj propituje 'što Merkeličina politička izolacija znači za euro'.

Tjednik navodi kako je verbalni rat Hollandea i Merkel rezultat toga da se Francuz 'stilizirao u zaštitnika juga kontinenta', država poput Španjolske i Portugala, 'u kojima se režu plaće i zamrzavaju mirovine'. Merkel je pak 'glasnogovornica sjevera', koji 'ponavlja mantru o tome kako im milijuni eura nestaju na jugu, koji treba dovesti u red'.

Kada je pak riječ o programima gospodarskog rasta koje mnogi u EU traže, Der Spiegel navodi anonimne izvore iz njemačke vlade koji kažu da se nadaju da ništa više od fiskalnog pakta neće biti potrebno.

'Ne vidimo mogućnost poticanja rasta budžetskim trošenjem', poručuje njemačka vlada. Ipak, Nijemci rade na planu upumpavanja 60 milijardi eura u Europsku investicijsku banku, koja bi onda kreditirala važne i velike razvojne projekte unutar EU-a.

Što se iskrenja na relaciji Merkel-Hollande tiče, Der Spiegel ipak zaključuje da će 'odlični odnosi Pariza i Berlina biti nastavljeni tko god pobijedi na francuskim predsjedničkim izborima'. Tjednik predviđa da će Merkel popustiti Hollandeu s nekoliko malih programa rasta i zapošljavanja da bi mogao reći da je ispunio predizborno obećanje, ali da fiskalni pakt nitko na kraju neće dirati