Pravilnik predviđa da će, po završetku izvođenja dokaza optužbe, raspravno vijeće usmenom odlukom, nakon što sasluša argumente strana, donijeti oslobađajuću presudu po bilo kojoj od točaka optužnice ukoliko nema dokaza koji mogu biti temelj za osudu.

Ratko Mladić, bivši zapovjednik Glavnog štaba vojske bosanskih Srba (VRS), optužen je za genocid i brojne druge zločine počinjene nad bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima i drugim nesrpskim civilima u BiH od svibnja 1992. do kraja 1995. godine.

Raspravno vijeće odbacilo je sve argumente Mladićeve obrane za oslobađajuću presudu po dvije točke za genocid, kao i po optužbama za više pojedinačnih zločina obuhvaćenim drugim točkama. Vijeće je također odbacilo argumente obrane u vezi sa zapovjednom odgovornošću optuženog za zločine koje su počinile jedinice izvan sastava VRS-a, stoji u priopćenju Haškog suda.

Pretresno vijeće je zaključilo da je protiv optuženog Mladića izvedeno dovoljno dokaza da treba iznijeti obranu za svaku od točaka koje mu se stavljaju na teret.

Vijeće je utvrdilo da 'postoje dokazi da je počinjeno djelo genocida' u 15 općina BiH kako je navedeno u optužnici, kao i u Srebrenici, te da 'navedeni dokazi također pružaju informacije u vezi s genocidnom namjerom počinitelja'.

Vijeće je utvrdilo da postoje dokazi 'na temelju kojih bi, ukoliko se prihvate, izvan razumne sumnje moglo biti utvrđeno da je postojao udruženi zločinački pothvat, čiji sudionici su, između ostalih, bili članovi vodstva bosanskih Srba i VRS-a, uključujući i Radovana Karadžića i optuženog, a koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija na koji su bosanski Srbi polagali pravo putem činjenja kaznenih djela navedenih u optužnici'.

Prema mišljenju Vijeća, postoje dokazi da je optuženi značajno doprinio provedbi tog udruženog zločinačkog pothvata.

Prvobitna optužnica protiv Ratka Mladića podignuta je 25. srpnja 1995. Nakon što je u bijegu proveo gotovo 16 godina, uhićen je 26. svibnja 2011. i nakon pet dana prebačen na Haški sud.