Drugi krug predsjedničkih izbora donio je tako tijesne rezultate da se bez problema mogu opisati kao politički triler. Ili je ipak riječ o hororu, s obzirom na to da je, po trenutnom stanju brojanja, kandidat ekstremno desne Slobodarske stranke Norbert Hofer osvojio 51,9, a Alexander Van der Bellen 48,1 posto glasova. No, sve će biti jasno tek kada se do večeras izbroji skoro 900 tisuća dopisnih glasova koji bi možda mogli preokrenuti situaciju. U svakom slučaju, Austrija se pokazala kao iznimno podijeljeno društvo, a ovi izbori za jednu, u osnovi ceremonijalnu, funkciju predstavljaju de facto kraj Druge republike
Jučer je na predsjedničke izbore u Austriji izašlo 4,48 milijuna ljudi, a izlaznost je skočila iznad 70 posto.
Sela su glasala za Norberta Hofera, gradovi su glasali za Alexandera Van der Bellena. Muškarci su mnogo više glasali za Hofera, žene za Van der Bellena. Slabije obrazovani su više glasali za Hofera, bolje obrazovani za Van der Bellena.
Stadt. Land. pic.twitter.com/8r7WdvNwHQ
— Christoph (@Schattleitner) May 22, 2016
To su samo neki podaci koji pokazuju duboke podjele u austrijskom društvu koje su se manifestirale na ovim izborima za čovjeka koji će se uskoro useliti u Hofburg, predsjednički ured u samom centru Beča. Već je prvi krug pokazao da su od kraja Drugog svjetskog rata dvije najmoćnije austrijske stranke, socijaldemokrati i narodnjaci, izgubile značajnu podršku stanovništva te su njihovi kandidati spektakularno propali na predsjedničkim izborima osvojivši skoro isti broj glasova za četvrto i peto mjesto. Zato je ostavku dao i socijaldemokratski kancelar Werner Faymann kojega je brzopotezno na čelu vlade velike koalicije socijaldemokrata i narodnjaka naslijedio Christian Kern
Kandidat ekstremno desne Slobodarske stranke Hofer je, pak, bio veliko iznenađenje s 35,1 posto glasova, dok je bivši dugogodišnji šef Zelenih i sveučilišni profesor ekonomije Van der Bellen dobio 21, 3 posto. Uslijedila je prilično prljava kampanja za drugi krug, koja je kulminirala javnom svađom dvojice kandidata u debati na privatnoj televiziji ATV, koja je kod mnogih birača izazvala transfer neugodnosti, a brojne analitičare potaknula da zaključe kako se time, inače poslovično smiren i uglađen, Van der Bellen diskreditirao.
No, mirni je profesor uspio na svoju stranu pridobiti mnogo veći broj birača kandidata koji nisu za njega glasali u prvom krugu pa se rezultat koji je u jednom trenutku u izlaznim anketama bio 50 - 50 pretvorio u izborni triler koji će razriješiti brojanje brojnih dopisnih glasova. Sve su šanse da će i nakon njih ostati da je novi predsjednik Austrije Hofer, no preokret nije nemoguć jer u Austriji dopisno u mnogo većoj mjeri glasaju oni koji nisu podržavatelji desnice. Prema procjenama, Hoferu treba oko 40 posto dopisnih glasova da zadrži malo vodstvo pred Van der Bellenom što sve i dalje ostavlja u kategoriji neizvjesnosti.
Ono što je izvjesno jest da će, tko god pobijedi, imati težak zadatak smirivanja tenzija i kakvog - takvog ujedinjavanja zemlje koja se doslovno na pola podijelila o tome kakva Austrija treba biti. Hofer je ekstremni desničar i nacionalist koji baš i ne voli muslimane, protivi se Europskoj uniji i najavljuje kako bi mogao raspustiti vladu te otvoriti put svom stranačkom šefu Heinz-Christianu Stracheu da postane budući kancelar. Van der Bellen je, pak, jasno proeuropski orijentiran, zagovara otvorenu i kozmopolitsku Austriju, protiv je nesnošljivosti i ksenofobije. Vjerojatno je jedina tema oko koje se oba kandidata slažu to da su obojica protiv nuklearne energije.
Koliki su potres izazvali ovi predsjednički izbori, kao i tijesan rezultat drugog kruga koji bi mogao rezultirati, po prvi puta u povijesti Druge republike, ekstremnim desničarom u Hofburgu svjedoče i svježe izjave narodnjačkog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza, mlade nade umjerenih konzervativaca. Kurz je po objavi prvih rezultata poručio kako će 'Austrija ostati pouzdan partner u Europskoj uniji', neovisno o tome tko će postati novi predsjednik. Istovremeno je apelirao na članice EU-a da poštuju izborni rezultat kakav god bio, referirajući se na sankcije koje je EU uvela Austriji 2000. godine, kada je u vladu ušla Slobodarska stranka tadašnjeg lidera Jörga Haidera. Sad bi, pak, mogao tadašnji Haiderov stranački poletarac postati predsjednik republike.
No, reakcije iz Bruxellesa su zapravo najmanji problem za Austriju koja se na ovim izborima duboko međusobno posvađala. Kako je napisao komentator konzervativnog dnevnika Die Presse Rainer Nowak, drugi krug izbora pokazuje da će se 'Austrijom ubuduće mnogo teže vladati'. 'Još nikad nije toliko ljudi svoj glas dalo kandidatu Slobodarske stranke. Još nikad nije bio toliki bijes prema vladi i političkom sustavu. Još nikad nije bilo toliko glasača koji žele da Slobodarska stranka preuzme jedno od ključnih političkih funkcija u državi.'
Nowak piše da novi predsjednik, tko god od dvojice to bio, ima 'herkulski zadatak prepoznati sve podjele u društvu i početi graditi mostove' te da se 'brige i strahovi građana moraju ozbiljno shvatiti' od strane visoke politike, a ne samo tvrditi to pred televizijskim kamerama. Postali smo zasićeno društvo u kojem se ne govori o pravim problemima, a istovremeno ne želi se ni milimetar popustiti oko potrebnih reformi.'
To znači da tko god, nakon brojanja dopisnih glasova, postane novi austrijski predsjednik, ima zadaća biti predsjednik svih građana koji su međusobno zauzeli u mnogočemu nepomirljive pozicije. Kolike su šanse da Hofer ili Van der Bellen u tome uspiju možda najbolje pokazuje situacija u Hrvatskoj nakon prošlih predsjedničkih izbora.
