Kao što su stranke na desnici nastajale zbog razočaranosti politikom HDZ-a, ni ljevica nije prošla ništa drugačije. SDP-ov odmak od čisto lijeve, radničke stranke stvorio je mnoge nove snage. Među njima je i ORaH, stranka koju je osnovala bivša SDP-ovka Mirela Holy. Osnovana 2013., na početku je zauzimala poziciju lijevog centra, no na našoj se listi našla jer se posljednjih godina udružila s nekim novim lijevim strankama te s njima nastupa na izborima. Holy je u međuvremenu napustila ORaH i odmakla se od politike, no u posljednje vrijeme oko zelenih politika pomaže svojoj staroj stranci, SDP-u.

ORaH je nakon odlaska Holy vodio bivši laburist Mladen Novak, no od lani je čelnu poziciju preuzeo Zorislav Antun Petrović. Taj novinar, aktivist i stručnjak za borbu protiv korupcije najpoznatiji je kao jedan od osnivača Transparency Internationala Hrvatska i njegov dugogodišnji predsjednik.

Platforma Možemo! također je nova snaga na lijevom političkom spektru iako su neki od njenih lidera poznati javnosti još od 2010. i prosvjeda za Varšavsku. Među njima su Tomislav Tomašević i Teodor Celakoski iz platforme Zagreb je naš!, nastale za lokalne izbore kao otpor Bandićevoj vladavini u Zagrebu. Iz platforme Zagreb je naš! u platformu Možemo! uključili su se glumci Vilim Matula i Urša Raukar te docentica na Fakultetu političkih znanosti Danijela Dolenec, a koja na tom fakultetu predaje komparativnu politiku. Prema najavama će predvoditi listu lijevo-zelene koalicije u 6. izbornoj jedinici. 'Nadam se da ćemo frku koju radimo u zagrebačkoj Skupštini sada donijeti u Sabor', poručila je nedavno.

>>> Hoće li potres u Zagrebu dignuti koaliciju okupljenu oko platforme Možemo! u zvijezde ili će doživjeti sudbinu drugih lijevih stranaka?

Na svojoj stranici platforma Možemo! opisuje sebe kao ljude 'koji su svoje živote posvetili borbi za pravednije društvo i javni interes – za bolje obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, kulturu, radnička i ljudska prava', a cilj im je uključiti ih u odlučivanje i s njima stvoriti novu politiku u službi javnog interesa.

Tako se u platformu, osim članova stranke Zagreb je naš!, uključio niz aktivista, poput aktivistice za ljudska prava Sandre Benčić te Gordana Bosanca, a koji je radio u mnogim udrugama civilnog društva. Tu su i jedna od osnivačica GONG-a Suzana Jašić, profesor zagrebačkog PMF-a Damir Bakić, svojedobno kandidat za rektora zagrebačkog Sveučilišta, te književnica, filmska kritičarka i prevoditeljica Mima Simić.

Platforma Možemo! već je lani na europskim izborima složila listu s ORaH-om te Novom ljevicom. I Nova ljevica jedna je od stranaka nastalih u posljednjih nekoliko godina, točnije 2016. Osnovali su je Dragan Markovina, Zoran Pusić, Vesna Teršelič, Nadežda Čačinovič i Nikola Devčić. Iako je Markovina predsjednik stranke, u javnosti se u posljednje vrijeme najviše profilirala Rada Borić, vijećnica u zagrebačkoj Skupštini, ali i svjetski poznata feministkinja i aktivistica za ženska prava.

Listu za skore parlamentarne izbore s platformom Možemo!, ORaH-om i Novom ljevicom dijelit će i Radnička fronta, osnovana 2014. Sebe na svojoj stranici opisuju kao političku organizaciju radnika, nezaposlenih, umirovljenika i studenata koja se bori za korjenitu promjenu političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojeg rada, za ostvarivanje njihovih socijalnih zahtjeva te zaštitu i proširivanje njihovih prava. Iako su aktivni na radničkim prosvjedima, nikada nisu iskristalizirali jednog lidera. Najviše je zamijećena Katarina Peović, profesorica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Peović je bila njihova predsjednička kandidatkinja, a u predsjedničkoj kampanji zamijećena je nakon što je prozvala Miroslava Škoru zbog njegove izjave da bi pomilovao Tomislava Merčepa, osuđenog za ratne zločine.

Među novim snagama na političkoj sceni nastalima zbog uzburkanih odnosa u SDP-u je i nezavisni zastupnik Bojan Glavašević. SDP je napustio u ljeto 2018. i od tada je u Saboru nastupao kao nezavisni zastupnik. Njegovi istupi uglavnom su se ticali ljudskih prava, manjina, slobode medija, zdravstva i nasilja nad ženama. Iako nije osnovao novu stranku, Glavašević namjerava izaći na izbore, a kako doznajemo iz nekoliko izvora, pregovarao je s platformom Možemo.

Među lijeve stranke svakako treba uvrstiti i SRP - Socijalističku radničku partiju Hrvatske. Stranku je još 1997. osnovao Stipe Šuvar, a aktualna joj je predsjednica Vesna Konigsknecht. Stranka je to koja redovito izlazi na parlamentarne izbore, no nekog izbornog uspjeha do sada nisu imali. Među svoje zahtjeve ubrajaju nacionalizaciju svih kapitalnih resursa poput banaka, telekomunikacija, naftne industrije, elektroprivrede i željeznica; porez na promet, ukidanje županija, besplatno zdravstvo i školstvo te izlazak Hrvatske iz Europske unije.