Naime, gradonačelnik je velikodušno nudio, čak slao i pisma te zakupio oglasni prostor u novinama kako bi se pohvalio mjerom koja bi omogućila majkama troje i više djece da uz mjesečnu naknadu od 5.686 kuna ostanu kod kuće i posvete se brizi za obitelj.

Naravno, sve je to bilo prije izbora. Nakon izbora - hladan tuš. Nije riječ o neto, već bruto iznosu. 'Sa zadovoljstvom Vas obavještavam da je Gradska skupština Grada Zagreba, na moj prijedlog na sjednici 31.8. 2016. godine, usvojila Odluku o novčanoj pomoći za majku odgajateljicu, kojom omogućava jednom od roditelja koji se brine o najmanje troje djece ostvarivanje mjesečne financijske pomoći od 5.686 kuna, na koju polaže pravo jedan od roditelja', piše gradonačelnik. Ni spomena o davanjima koja konačan iznos smanjuju na 3.206,90 kuna. Da nitko nije spomenuo da je riječ o drugom iznosu, potvrdila nam je i majka troje djece (podaci poznati redakciji) koja je predala zahtjev prije dva dana, a koja je željela ostati anonimna.

‘Novčana pomoć isplaćuje se mjesečno u visini prosječnog iznosa neto mjesečne plaće u Republici Hrvatskoj prema zadnjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku te se na ukupan navedeni iznos obračunavaju doprinosi za zdravstveno osiguranje. Ukupan navedeni iznos bit će umanjen za pripadajuće doprinose za mirovinsko osiguranje, porez i prirez, tako da će neto primitak iznositi 3.206,90 kuna. Po toj osnovi primatelji novčane pomoći imat će mirovinski staž prema pravilima i propisima mirovinskog osiguranja', pojašnjavaju za tportal u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, kojem je na čelu najbliži Bandićev suradnik i šef njegove kampanje Za premijera Ivica Lovrić.

Po kojoj formuli su to izračunali?

No nije jasno po kojoj je formuli navedeni gradski ured došao do ovog iznosa. Naime, razlika je u tome jesu li djeca prijavljena na osobu koja uživa tu pomoć ili pak na drugog roditelja, ali prema izračunima pomoću svih kalkulatora bruto-neto plaće, iznos bi trebao biti znatno viši, do 4.500 kuna, kada se oduzmu davanja.

Ipak, na našu molbu kažu nam da ovakva novčana pomoć pripada kategoriji drugog dohotka te se na taj način i obračunava.

Švaljek: Ja za to nisam znala

'Iskreno rečeno, ja za to nisam znala. U Skupštini sam postavila pitanja i taj odgovor nisam dobila. U svakom slučaju, ovo je dodatan nepovoljni moment i ako se radi o bruto iznosu, onda su potencijalne korisnice dovedene u zabludu. Razgovarala sam s nekoliko njih koje su razmišljale o tome da ostave posao i sada su konsternirane. To je bila navlakuša', ogorčeno nam govori Sandra Švaljek.

Kaže da je način na koji je 31. kolovoza na sjednici Gradske skupštine zastupnicima prezentiran ovaj prijedlog ispod svake razine. Odluka je nepripremljena i nije predstavljena kako treba. 'Taj je način po mom mišljenju ispod svake razine i vrijeđa inteligenciju zastupnika', dodaje.

Andrija Mikulić, predsjednik Skupštine i šef zagrebačkog HDZ-a, kaže za tportal da će taj novac mnogima pomoći, ali...: 'Jednako sam rekao prije sjednice, ponovit ću i sada - prestanimo s tom praksom vođenja kampanje i branja plodova na tuđoj nemoći ili potrebi. Možda je mogao jedno vrijeme manipulirati javnošću, ali sada, kad je kampanja prošla i kada se gradonačelnik probudio iz sna u kojem se vidio kao premijer, maske padaju i ono na što smo upozoravali najbolje dolazi do izražaja.'

Ima li sredstava za 2017.?

Osim što su potencijalne korisnike doveli u zabludu vezano za visinu pomoći, pitanje je kakav je dugoročni efekt ove mjere, ako se ona uopće održi dalje od lokalnih izbora sljedeće godine.

Hoće li mjera potrajati s obzirom da su osigurana sredstva do kraja ove godine? Hoće li to doprinijeti destimulaciji zapošljavanja i rastu onih koji su ovisni o državnoj i gradskoj sisi? Hoće li dugoročno potaknuti ljude da u još većem broju napuštaju ruralna područja i sele se u veće gradove koji imaju novca za ovakve mjere?

Gradonačelnik Bandić godinama se hvali činjenicom da Zagrepčani uživaju u izdašnoj pomoći Grada kada je u pitanju oprema za novorođenčad, među višima u državi, pritom zaboravljajući napomenuti kako ti isti Zagrepčani plaćaju i najviši prirez u državi, od 18 posto.

Žene koje rade za 2.800 kuna mogle bi dati otkaz. A što ako se ukine mjera?

Bilo bi nezahvalno kritizirati ovakvu mjeru, no ako se zagrebe ispod površine i zanemari činjenica da je donesena u predizborno vrijeme, nekoliko je problematičnih stavki koje se moraju istaknuti. Gradski proračun je smanjen i pitanje je odakle će gradski oci povući sredstva za koja je do kraja ove godine rebalansom proračuna predviđeno deset milijuna kuna. Znači, za cijelu godinu bi trebalo oko 40 milijuna. Od gradonačelnika nismo mogli čuti ni koliko je otprilike onih koji mogu ostvariti ovo pravo.

'Upravo to je moja velika bojazan - da se takva mjera neće dugo održati jer mi ni ne znamo iz koje stavke su uzeta sredstva da se daju za ovu mjeru. Postoji velika vjerojatnost da je netko drugi ostao zakinut. Ono što je moje pitanje može li se održati ta mjera', kaže Švaljek, a sporna joj je i činjenica da ne postoji imovinski cenzus, bez obzira na to koliko zarađuje drugi roditelj.

Deset milijuna kuna izdvojeno je za tu svrhu do kraja godine, no, napominje Švaljek, nigdje se ne spominje da su osigurana sredstva za narednu godinu ili dvije, kao što se to zna napraviti prilikom uvođenja nekih drugih mjera.

S obzirom na to da mnoge žene u sektoru trgovine zarađuju i manje od onog što nudi Bandić, ne bi bilo čudo da istog trena daju otkaz te se prijave na burzu i za majku odgajateljicu. Naravno, uz uvjet da imaju troje i više djece koja žive u istom kućanstvu, da su svi najmanje pet godina prijavljeni u Zagrebu, da najmlađe dijete još ne ide u školu te da niti jedno dijete nije upisano u vrtić.

'Ako se žene doista odluče prihvatiti taj status, kakva je njihova sudbina? Ako se mjera ukine, teško će im se biti vratiti na tržište rada. Nema garancije da će takva mjera trajati deset godina. Takve mjere imaju bitno manje efekta nego mjere poboljšanja socijalnih ustanova. Ako je teško dobiti mjesto u jaslicama ili nema boravka u školi, postavit ćete si pitanje hoćete li raditi ili ostati doma s djecom. Osnovni problem je činjenica da se ljudi kasno odlučuju na prvo dijete. Bitno je stimulirati ljude da ranije imaju prvo dijete, a sve to skupa ne ide ako su poslovi nesigurni', poručuje Švaljek.

Treba naseliti slabo urbanizirane zone

Demograf Stjepan Šterc pozdravlja ovu mjeru i napominje da je riječ o potezu koji bi se trebao preslikati na cijelu državu. 'To je jedna od mjera koje mogu pripomoći poboljšanju demografske slike, no to mora biti strateška odluka na razini države', kaže.

S obzirom na to da je depopulacija ruralnih područja jedan od glavnih problema koje ističu demografi, pitanje je hoće li ovakve mjere, za koje jedino veći gradovi mogu izdvojiti novac, dugoročno dovesti do kontraefekta, tj. doseljavanja ljudi u gradove, u Zagreb.

'Moglo bi to dovesti do suprotnog efekta, no taj limit od minimalnih pet godina boravka u Zagrebu kako biste mogli ostvariti to pravo bit će prepreka tome. Zagreb pak mora stimulirati redistribuciju u prigradske i slabo urbanizirane zone', poručuje Šterc.