Državni zavod za statistiku objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, koja će pokazati da je gospodarstvo palo šesti kvartal zaredom.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1,2 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 0,3 do 2 posto.

Premda oštar, bio bi to manji pad u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine, kada je BDP potonuo 2,3 posto, što je bio njegov najveći pad od drugog kvartala 2010. godine.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Lani je BDP pao 2 posto.

„U prvom tromjesečju može se očekivati nešto blaži pad BDP-a, zahvaljujući, među ostalim, dobrim hidrološkim uvjetima, koji su osigurali rast proizvodnje energije, odnosno blago podržali cjelokupnu industrijsku proizvodnju koja je na godišnjoj razini nakon dugo vremena zabilježila rast“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Nakon četiri godine neprestanog pada, u prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 1,1 posto.

Zaustavljen je i pad u građevinskom sektoru, pa su u veljači, prema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinski radovi porasli za 1,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

„Zaustavljen je pad građevinskih radova, usprkos zahtjevnoj zimi, zahvaljujući infrastrukturnim projektima ili projektima lokalne uprave ususret lokalnih izbora, te nekim pomacima u javnim poduzećima pod pritiskom Vladine orijentacije na javne investicije“, navodi se u anketi Hine.

Ohrabruje i blagi, ali ipak rast kreditiranja na početku ove u odnosu na kraj prošle godine.

Međutim, zbog visoke nezaposlenosti, smanjivanja raspoloživog dohotka kućanstava i potrošačkog pesimizma, i dalje slabi potrošnja.

U ožujku je promet u trgovini na malo pao već 13. mjesec zaredom, dok je u prva tri mjeseca ove godine prosječan pad u maloprodaji iznosio oko 4 posto, znatno više u odnosu na 0,4-postotan pad u istom lanjskom razdoblju.

„Na pad gospodarske aktivnosti u prvom kvartalu najznačajniji će utjecaj imati osobna potrošnja, bez obzira na nešto raniji termin Uskrsa. Negativniji utjecaj na kretanje BDP-a u odnosu na prijašnja razdoblja mogao bi doći i od neto izvoza, sukladno kretanjima u robnoj razmjeni s inozemstvom“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Zbog recesije u eurozoni, našem najvećem trgovačkom partneru, slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što loše utječe na hrvatski izvoz. U prva tri mjeseca ove godine izvoz je pao za 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Blagi rast industrijske aktivnosti i građevinskih radova teško da može kompenzirati pad osobne potrošnje i izvoza u prvom tromjesečju“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Smanjenje procjena BDP-a u 2013.

Zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima, mnogi makroekonomisti te niz domaćih i stranih institucija smanjili su posljednjih mjeseci procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini.

Tako osam makroekonomista u novoj anketi Hine procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. oslabiti za 0,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali pad od 0,4 posto. Pritom svi očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,4 do 2 posto.

Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb povećao svoju prognozu pada gospodarstva u ovoj godini s 0,2 na 0,5 posto.

I mnoge inozemne institucije smanjile su procjene za hrvatsko gospodarstvo. U prognozama, objavljenima u travnju, Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će BDP ove godine skliznuti 0,2 posto, dok je u prethodnim prognozama, ujesen prošle godine, očekivao rast za 1 posto.

Europska je komisija čak i pesimističnija. U veljači je očekivala pad hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 0,4 posto, dok je početkom svibnja povećala procjenu pada na 1 posto.

Ipak, „trendovi bi na domaćem tržištu trebali biti nešto povoljniji od prošlogodišnjih, i to u drugom djelu godine. Poticaj kretanju BDP-a ponovo očekujemo od uspješne turističke sezone. No, zbog aktualne situacije u Hrvatskoj i Europskoj uniji ne očekujemo dovoljan oporavak domaće i inozemne potražnje koji bi doveo do rasta BDP-a“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

I većina drugih makroekonomista očekuje nešto povoljnije trendove u drugom dijelu godine.

„Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, moglo doprinijeti i zaustavljanje negativnih trendova u kretanju investicija dijelom zbog izuzetno niske baze, dijelom zbog početka realizacije nekih od najavljenih a odgođenih projekata, ali i zbog činjenice da ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova“, navodi se u anketi Hine.

No, postoje i rizici da se to ne ostvari, s obzirom da bi nastavak najdulje recesije u eurozoni od uvođenja eura 1999. godine mogao loše utjecati na hrvatski izvoz. Puno toga ovisit će i o domaćim investicijama.

„U ovoj godini očekujemo pad BDP-a od oko 0,4 posto, uz rizike da bude i veći. I dalje ostaje vrlo niska osobna potrošnja, zbog nezaposlenosti i pada realnih plaća. Ne vidimo niti mogućnost značajnijeg rasta izvoza, što zbog krize na glavnim izvoznim tržištima, što zbog izlaska iz CEFTE i dodatne liberalizacije uvoza zbog ulaska u EU. Uz to, ne vidimo ni mogućnost značajnije realizacije investicija u ovoj godini“, navodi se u anketi Hine.