Trenutačno svakog mjeseca zdravstvo bilježi 280 milijuna kuna novih gubitka. Najava izdvajanja obveza plaćanja naknada iz proračuna HZZO-a veća je od 3 milijarde kuna, dodatni prihodi od povećanja obveznog plaćanja participacija na 4000 kuna te plaćanje zdravstvenog doprinosa za mlađe od 30 godina od oko milijarde, drži ministar, moglo bi popraviti financijsku situaciju, ali zasad se o tim prijedlozima nisu izjasnila ostala ministarstva, poglavito ono financija, koje bi trebalo preuzeti dio novih obveza.

"Od Ministarstva nismo dobili prijedloge te financijske reforme, ali u načelu se poklapaju s našim idejama. Naknade za bolovanja i one rodiljske, ali i neke druge, ne bi se trebale plaćati iz doprinosa koji su namijenjeni plaćanju liječenja. Tako bi se izbjegao trošak od oko 3 mlrd. kuna, a što se tiče doprinosa za mlade do 30 godina, to će se sigurno morati rješavati s Vladom. U načelu, svatko tko predloži oslobađanje od plaćanja nekih obveza za zdravstvo trebao bi to i plaćati", kaže dr. Dražen Jurković, šef Udruge poslodavaca u zdravstvu, koja već nekoliko godina predlaže promjene koje bi trebale povećati prihode, smanjiti rashode i osigurati veću učinkovitost.

No, dodaje da je svakako nužno napraviti i strukturne reforme, primjerice odvojiti privatno od javnog, ali i promijeniti upravljačke modele.

"Ravnatelji nemaju gotovo nikakve ovlasti. Konačno bi se trebali opredijeliti za profesionalni menadžment koji će biti odgovoran za rezultate poslovanja. Nužno se odmaknuti od političkog zapošljavanja u zdravstvu jer se pokazalo da se tako loše upravlja. Za objedinjenu javnu nabavu nije nužna promjena vlasništva, kao što se predlaže", kaže dr. Jurković.

Za direktora HZZO-a dr. Luciana Vukelića pozitivno je da se želi konsolidirati sustav. "Na raspolaganju smo s našim iskustvom upravljanja, no nismo zakonodavac i sve će ovisiti o odlukama Vlade", ističe Vukelić, donosi Jutarnji list.