Ispune li vlasti BiH zahtjev američke administracije i preuzmu svoje državljane koji su u redovima terorističkih organizacija ratovali u Siriji i Iraku ili se boravili na teritoriju sada već poraženog kalifata to neće predstavljati poseban sigurnosni izazov jer je riječ o malom broju takvih osoba, a stvarni problem i za BiH ali i za zemlje regije je kako se suočiti s mogućim prilivom novog migrantskog vala koji se najavljuje za proljeće, ocjenjuje Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije FPN-a, koji već godinama sustavno analizira fenomen islamističkog terorizma i autor je niza studija iz tog područja.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je ranije potvrdio kako je američki državni tajnik Mike Pompeo na sastanku predstavnika država-članica koalicije za borbu protiv Islamske države (IS), održanom 6. veljače u Washingtonu, zatražio da zemlje čiji su državljani kao pripadnici IS-a zarobljeni u Siriji ili Iraku preuzmu te osobe i sude im zbog zločina koje su počinili.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak takvu je obvezu preuzeo u ime svoje zemlje, a sada se nagađa o kolikom broju takvih osoba je riječ i tko su oni.

'Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva. Sve se ove osobe nalaze u zatvorima pod nadzorom američkih saveznika', navodi Azinović.

Pretpostavka je kako je jedan od njih Ibro Ćufurović iz okolice Velike Kladuše, a drugi Armin Čurt iz Sarajeva, koji je otišao u Siriju kao maturant Srednje tehničke škole i 'pročuo' se kada je od tamo zaprijetio smrću poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću.

Čurt je reisa Kavazovića prozvao kao izdajnika islama koji je gori od kršćana-nevjernika te preko Facebooka pozvao da se stoga poglavara bosanskohercegovačkih muslimana ubije. 'Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio', napisao je Čurt iz Sirije 2016. godine.

Čufurovićevo ime je postalo je poznato kada je dospjelo na Interpolove stranice osoba za kojima je raspisana crvena tjeralica zbog sudjelovanja u terorizmu. Njega je kao vojnika Islamske države unovačio Husein Bilal Bosnić, samozvani imam iz Velike Kladuše koji je u međuvremenu zbog takvih kaznenih djela pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH objavilo je kako je u četvrtak održan sastanak posebne radne skupine ustrojene uz pomoć veleposlanstva SAD u BiH radi procesuiranja povratnika sa stranih ratišta. Na sastanku su, uz glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, bili i predstavnici svih policijskih agencija u BiH, a dogovarali su strategiju budućeg rada i tretmana povratnika.

Tužiteljstvo BiH do sada je podignulo optužnice protiv ukupno 24 osobe za koje je dokazano da su počinili kaznena djela povezana s terorizmom na teritoriju Sirije i Iraka. U svim tim slučajevima izrečene su osuđujuće presude, a Tužiteljstvo je potvrdilo i kako je u tijeku još nekoliko protuterorističkih istraga koje vode u suradnji s inozemnim policijskim agencijama.

U novom migrantskom valu mogli bi stići i prikriveni teroristi

Azinović tvrdi kako su sigurnosne agencije u BiH u stanju nositi se s ovim izazovom te podsjeća kako se u zemlju do sada vratilo pedesetak osoba koje su boravile u Siriji i Iraku. Svi su identificirani, a oni koji su počinili kazna djela su i procesuirani sukladno zakonu koji zabranjuje pripadništvo inozemnim paravojnim postrojbama i to tretira kao kazneno djelo.

No kao dodatni problem pojavile su se žene i djeca povezane s osobama koje su ratovale u redovima terorista koji su u međuvremenu poginuli ili su zarobljeni. Najmanje tri žene za koje se pretpostavlja da su državljanstvom vezane za BiH nalaze se u izbjegličkom kampu Roy na sjeveru Sirije, a s njima je i devetoro djece.

U tom kampu, podsjeća Azinović, vrlo su loši uvjeti, vladaju bolesti, nema pitke vode, a kurdski vojnici često razmjenjuju žene koje se tamo nalaze za svoje suborce koje zarobe islamisti pa je logično da se one pod svaku cijenu pokušavaju izbaviti iz takvog okruženja.

Ministar sigurnosti BiH Mektić je ranije ovog tjedna najavio kako će se svaki takav slučaj odnosno zahtjev za povratkom pozorno ispitati, a ključni kriterij za to bit će njihovo državljanstvo. 'Mi naše državljane moramo primiti i to je jasno, no ne može BiH biti utočište za svakoga kome to padne na pamet', kazao je Mektić.

Kako sigurnosne agencije u BiH provode nadzor nad osobama koje se povezuju s terorizmom Azinović je uvjeren da će zapravo puno veći problem biti s onima za koje se ne zna tko su, a stižu u zemlju. Povod za takvu ocjenu je činjenica da je Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH među ilegalnim migrantima ovih dana otkrila pet Afganistanaca koji se povezuju s terorizmom.

'Oni su izdvojeni i izolirani iz migrantskih centara u BiH zbog sumnje u povezanost s militantnim skupinama koje su djelovale u Siriji i Iraku. Po svemu sudeći, otisci prstiju ovih migranata upoređeni su s velikom međunarodnom bazom podataka i onda se pokazalo da su identični otisci ranije nađeni u Siriji', navodi Azinović.

Upozorio je kako iz ovoga postaje jasno da BiH, ali druge države regije, poput Hrvatske, sada imaju prd sobom novi izazov utvrditi tko im točno ulazi u zemlju kao migrant.

'Očevidno je da među migrantima koji pristižu iz Turske, preko Grčke i dalje preko zapadnog Balkana ima i onih sa sumnjivim backgroundom. Zna li se da je prošle godine iz BiH u Hrvatsku i dalje Sloveniju, Austriju i Italiju uspješno prešlo 20 tisuća migranata te da ih se istom rutom približava još dodatnih 70 tisuća, rizik od pojave takvih osoba postat će višestruko veći', zaključio je Azinović.