SRBIJA

Srbija je ostala centar nestabilnosti u regiji. U zemlji je u 2012. godini došlo do smjene vlasti. Otišao je do tada neprikosnoveni Boris Tadić, a na vlast se vratila stara garda koja je vladala Srbijom u vrijeme Miloševića. Vjerojatno bi se i za njega našlo mjesta u novoj vlasti da nije umro u pritvoru Haškog suda. Uporni četnički vojvoda Tomislav Nikolić iz petog pokušaja postao je predsjednik države, Ivica Dačić, nasljednik na tronu Miloševićevog SPS-a, postao je premijer, a ministar informiranja iz posljednje Miloševićeve vlade Aleksandar Vučić postao je prvi potpredsjednik Vlade.

Nikolićevo predsjednikovanje započelo je teškim gafovima. Prvo je u intervjuu za FAZ rekao da je Vukovar srpski grad i da se Hrvati tamo nemaju što vraćati, a potom je za Televiziju Crne Gore izjavio da u Srebrenici nije bilo genocida. U Hrvatskoj i BiH takve izjave su izazvale buru negodovanja, a hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je razvio prisno prijateljstvo s Borisom Tadićem, odmah je poručio Nikoliću da njih dvojica tako nešto nikad neće imati.

'Ne idem u Beograd dok se Nikolić ne odrekne četništva', jasno je tada rekao Josipović.

Daljnje urušavanje odnosa između Hrvatske i Srbije ubrzala je oslobađajuća presuda haška presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, a Srbe je dodatno dotukla i oslobađajuća presuda vođi OVK Ramushu Haradinaju. Srbijom se tjednima valjalo nezadovoljstvo, a političari su se natjecali tko će dati neodmjereniju izjavu. Predsjednik Nikolić je u navali ludila poručio Gotovini koji je pozvao izbjegle Srbe da se vrate u Hrvatsku: 'Što hoće, da se Srbi okupe i da ih pobije?' Premijer Dačić je slikovito rekao da se hrvatsko-srpski odnosi nalaze u fazi hladnog mira. Javio se i neizbježni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda Vuk Jeremić koji je zaprijetio svjetskim moćnicima da, kad ih on sredi, neće znati što ih je snašlo. Potom je zakazao debatu o Haškom sudu za 10. travnja 2013. godine u UN-u.

U 2012. Srbija je službeno postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji, a za datum početka pregovora morala je otpočeti pregovore o normalizaciji odnosa s Kosovom. I nakon za Srbiju neugodnih oslobađajući presuda, premijer Dačić ipak je nastavio dijalog s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem koji je rezultirao dogovorom o, kako se to službeno naziva, integriranim graničnim prijelazima. Zauzvrat im je Europska komisija obećala da će dobiti datum za početak pregovora do sredine iduće godine ako se nastavi proces normalizacije odnosa s Kosovom.

Na unutrašnjem planu, nova Vlada započela je oštru borbu protiv korupcije, a pale su u prve žrtve – zatvoreni su najveći srpski tajkun Miroslav Mišković i bivši ministar za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić. Otkad je koalicija sastavljena dominantno od bivših šešeljevaca i postmiloševićevaca, ništa ne prolazi bez drame i konspiracije.

Štićenoj koloni predsjednika Nikolića dva puta je presječen put, u opticaju je bila i afera prisluškivanja najviših dužnosnika, a prvi potpredsjednik Vučić dobio je policijsku zaštitu jer strahuje za život nakon što je pokrenuo protukorupcijske akcije u zemlji.

Veliki uspjeh je potpisivanje ugovora o projektu prolaska plinovoda Južni tok. Od tranzita plina preko svoga teritorija Srbija bi trebala zarađivati 200 milijuna eura svake godine. A treba spomenuti i nastojanje da se rehabilitira četnički vođa Draža Mihailović, što izaziva negodovanje u Hrvatskoj i BiH, gdje je njegov pokret počinio brojna zlodjela.

KOSOVO

Kosovo i dalje, bez obzira na to što mu neovisnost priznaje gotovo 100 zemalja svijeta, ide u paketu sa Srbijom u međunarodnim odnosima. Tome, naravno, pridonosi činjenica da neovisnost nije u potpunosti konzumirana. Srbija ustrajnim lobiranjem blokira priznanja na nekim vrlo bitnim lokacijama, a također i izravno upravlja sjeverom Kosova. Predanost Srbije Europskom putu ide u prilog normalizaciju odnosa dvije država jer to je uvjet bez kojeg neće biti napretka. U rujnu službeno je prestala nadzirana neovisnost Kosova previđena Ahtisarijevim planom.

Kosovo u svijetu i dalje vodi borbu za međunarodnu afirmaciju. Posljednje je stiglo s Kariba, iz Dominikanske Republike. I dalje se priznanju Kosova protive stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta, Rusija i Kina, što u potpunosti onemogućuje potencijalno članstvo u Ujedinjenim narodima. Nakon što je Ramush Haradinaj oslobođen optužbi za ratne zločine na sudu u Haagu, odmah je najavio povratak u aktivnu politiku. Prema posljednjim informacijama s terena, Haradinaj se dogovorio s Thacijem i već u siječnju će preuzeti premijersku funkciju, dok će se Thaci prebaciti u predsjedničku fotelju.

BOSNA I HERCEGOVINA

Podjela plijena s izbora u listopadu 2010. prenijela se u BiH u 2012. godinu. Nakon što su se konačno dogovorili, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija predomislio se i počeo demontirati tek uspostavljenu vlast i formirati drugu. S obzirom na to da je takav poduhvat u BiH, zbog kompliciranog izbornog sustava, gotovo nemoguća misija, žrtve su ponovno postali nevini građani koji žive na rubi egzistencije dok političari igraju svoje patriotske igre. Dakle, centralna figura priče je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a koji prvo koalirao sa SDA-om i HSP-om i Narodnom strankom Radom za boljitak, a onda se u određenom trenutku predomislio i odlučio praviti koaliciju s dva HDZ-a, Dodikovim SNSD-omi Savezom za bolju budućnost, tajkuna Fahrudina Radončića. Koalicija s Dodikom naišla je na osude bošnjačke i dijela međunarodne javnosti, ugled Lagumdžije se potpuno srozao, a napustio ga je i jedan od najpopularnijih članova stanke Željko Komšić.

U međuvremenu su održani i lokalni izbori na kojima je do nogu potučen Lagumdžijin SDP, ali i bitno oslabljen SNSD banjolučkoj gazde Milorada Dodika. To ih, međutim, nije zaustavilo u naumu da nastave državu kreirati po svom naumu, a za početak su odlučili izbor državnih tužitelja staviti pod stranačku kontrolu. Hrvatske stranke i dalje se bore za treći entitet i opiru se pozivima za reorganizaciju Federacije BIH ako to neće značiti i teritorijalnu homogenizaciju hrvatskog nacionalnog korpusa. U odnosima s Hrvatskom zapelo je oko izgradnje Pelješkog mosta i statusa Luke Ploče, odnosno nesmetanog prolaza kroz Neum.

CRNA GORA

Crna Gora je također u 2012. održala parlamentarne izbore na kojima je pobijedio 'vječni' Milo Đukanović. Ipak, ovoga puta pojavile su se prve pukotine u strukturi dosad nedodirljive vladajuće koalicije. Jedva je ostvarena natpolovična većina u parlamentu, a tijekom predizborne kampanje Đukanović je pokazivao posvemašnju nervozu prema jedinstvenoj oporbi okupljenoj u Demokratski front i sačinjenoj pretežno od stranaka sa srpskim predznakom, optužujući ih za četništvo i nelojalnost prema crnogorskoj državi. Značajna je za razvoj demokracije i pojava nove stranke Pozitivna Crna Gora koja je na izborima osvojila sedam zastupničkih mandata. Đukanović je nakon kratke apstinencije ponovno odučio preuzeti uzde vlade u svoje ruke. Dosad je šest puta bio predsjednik vlade Crne Gore, a jednom je bio i predsjednik. Đukanović se dva puta povlačio s mjesta premijera, ali oba puta je to trajalo samo dvije godine, nakon čega se ponovno vraćao na dužnost. Krajem godine Crna Gora je počela pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji simboličnim otvaranjem i zatvaranjem poglavlja 25, Znanost i istraživanje.

SLOVENIJA

Slovenija je, poput Hrvatske, u novu godinu ušla s novom vladom, iako je kod njih konstrukcija trajala malo dulje jer je relativnu pobjedu ostvarila Pozitivna Slovenija tajkuna Zorana Jankovića. Ipak, Janković nije bio u mogućnosti okupiti koaliciju oformiti vladu, te je premijer postao, po drugi put u svojoj karijeri, Janez Janša. Tijekom godine njegova se vlada uglavnom neuspješno borila protiv ekonomske krize koja trese nekad najuspješniju tranzicijsku priču istočne Europe. I premijer Janša i šef oporbe Janković nalaze se na udaru sudstva zbog sumnje na korupciju. Razočarani stanjem u zemlji, siromaštvom i načinom na koji su vođeni, diljem Slovenije su održani prosvjedi protiv političkih elita koji su mjestimično prerasli i nasilje. Očekivano, povratkom na vlast Janeza Janše ponovno su se pogoršali slovensko-hrvatski odnosi. Ovoga puta Slovenija blokira ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom dok se ne riješi pitanje Ljubljanske banke. Na predsjedničkim izborima krajem godine bivši premijer Borut Pahor izabran je za novoga predsjednika Slovenije pobijedivši u drugom krugu dosadašnjeg Danila Tuerka. Hrvatska i Slovenija svađaju se i oko kranjskih kobasica

MAKEDONIJA

Makedonija je i dalje i svom antičkom limbu. Zbog spora s imenom, Grčka već godinama blokira napredak Makedonije u euroatlantskim integracijama, a ona se inati svojatanjem grčkog antičkog nasljeđa. Grčkoj se sada pridružila i Bugarska koja se protivi otvaranju pregovora s Makedonijom zbog navodne protubugarske kampanje. Makedonija status kandidata ima još od 2005. godine. Borbu za makedonsku stvar malo je pospješila Mađarska koja je prije nekoliko dana, ničim izazvana, priznala Makedoniju pod njenim ustavnim imenom Republika Makedonija, a ne onim koje se koristi u službenoj korespondenciji, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Napretka u pregovorima oko imena nema unatoč pozitivnim signalima koji stižu iz Atene i Skoplja. Događaj koji je obilježio godinu u Makedoniji, barem kada se gleda iz Hrvatske, brutalno je ubojstvo četvoro mladića i slučajnog prolaznika u skopskom naselju Radišanima. Njihova su tijela pronađena blizu jezera, popularnog ribičkog odredišta u sjevernome predgrađu Skoplja. To je ubojstvo izazvalo velike napetosti između Makedonaca i makedonskih Albanaca. Gotovo 20 dana nakon ubojstva, u opsežnoj policijskoj akciji uhićeno je 20 pripadnika islamske terorističke skupine, etničkih Albanaca, kako ih je makedonska policija nazvala. Na kraju je njih pet osumnjičeno za ubojstvo. Koji su motivi ovoga masakra, do danas nije razjašnjeno.