Kao na subotnjoj špici, tako je gotovo svakodnevno u najstarijem i najvećem reciklažnom dvorištu u Osijeku, onom na Jugu 2. Kroz njega Osječani stalno prolaze čim se otključa rampa u 8 sati. I tako je sve do 20 sati.

'Samo tri dana u godini ne radimo, za Uskrs, Božić i Novu godinu', govori nam Zvonimir Palinkaš, poslovođa ovog najstarijeg reciklažnog dvorišta u Osijeku.

U njemu se selektira čak 51 kategorija otpada. Poslije ovoga 'niknula' su još tri reciklažna dvorišta u Osijeku. U svakom dijelu grada po jedno. A postoji i jedno mobilno te obilazi prigradska naselja i mjesne odbore prema unaprijed utvrđenom rasporedu.

'Špica je ujutro, tada puno ljudi dolazi s otpadom. Malo zatišje je oko ručka, pa sve opet kreće popodne. Jedino je zimi nešto slabiji promet. U proljeće, kad krenu čistiti podrume i dvorišta, stalno ima ljudi', kaže nam Palinkaš dok Osječanima pomaže u razvrstavanju otpada u širokom dvorištu.

Već bi i žmireći znao reći gdje se nalazi koji kontejner i za koji otpad, dobacuje nam kroz smijeh. U vrijeme najvećih gužvi kontejneri se znaju prazniti i dva puta dnevno.

'Ponekad subotom odvezu kontejner ujutro, a već u 14 sati je dupkom pun', govori nam. S nekih desetak staklenki iz kućanstva stigla je Osječanka sa suprugom. Došli su automobilom s Brijesta. Redoviti su posjetitelji reciklažnog dvorišta, barem jednom na mjesec su u njemu. Sada su došli baciti rabljeno jestivo ulje iz dva kućanstva pohranjeno u desetak boca, a našli su se tu i polomljena polica, pokidani tekstil, strgani mlinac...

'Pogledajte kako je ovdje uredno i čisto', okrećući se uokolo, zadovoljno nam pokazuje dok hoda s vrećicom u rukama od kontejnera do kontejnera i ubacuje gdje što ide od otpada.

U kratkom vremenu u dvorištu se naslagalo desetak automobila. U krug se može ući samo s karticom Unikoma, osječkog komunalnog poduzeća. One su stigle Osječanima u poštanske sandučiće prije nešto više od godine dana. Dolaskom do rampe, prislanjaju se na čitač i tako se uđe u dvorište. Sve se kontrolira nadzornim kamerama, ali bilježi se i koliko ga je puta i tko posjetio tijekom godine.

'Ovo nam je reciklažno dvorište najposjećenije. Kroz njega godišnje prođe oko 80.000 ljudi, a u sva četiri imamo ih oko 100.000. To je velika fluktuacija', objašnjava nam Igor Pandžić, direktor Unikoma, napominjući da Osječani selektiraju otpad od 2010. godine.

Sve je počelo uvođenjem spremnika za papir, da bi se sada u reciklažnim dvorištima razdvajala 51 kategorija otpada. S četiri reciklažna i jednim mobilnim dvorištem Osječani su zadovoljili zakonsku regulativu da Grad Osijek ne bi morao plaćati milijunske penale.

'Prešli smo magičan broj, odnosno 50 posto, što je primarno u selekciji otpada. Skupljamo otpad u šest frakcija građanima pred kućom. Imamo spremnike za komunalni miješani otpad, plastiku, papir, biootpad te još za staklo i metal', nabraja Pandžić.

U kolektivnom stanovanju, kaže, odnosno zgradama, imaju šest spremnika, a u obiteljskim kućama su po četiri, ali se na zahtjev dostavljaju i oni za staklo i metal. Od ponedjeljka do petka svi se oni prazne prema unaprijed utvrđenom rasporedu, a to je uključeno u cijenu komunalne usluge koju plaćaju Osječani.

'Kroz projekt 'Reciklirajmo u papučama' doslovno na svakom katu višestambene zgrade, odnosno one koja broji preko stotinu stanara, imamo kante za miješani komunalni otpad, papir i plastiku dok smo u spremištima svih zgrada napravili gotovo mini reciklažna dvorišta u kojima se mogu odvajati lijekovi, baterije, biootpad i tekstil. Projekt traje već četiri godine', opisuje Pandžić kako je Osijek prvi među većim hrvatskim gradovima uspio selektirati gotovo 52 posto otpada, preciznije, kaže nam, 51,9 posto.

Iako je to dodatni posao, djelatnici Unikoma spuštaju kante po svim katovima zgrada u prizemlje kada je dan odvoza i onda ih vraćaju na njihovo mjesto. Nitko se na to ne žali. Time je povećan postotak selekcije.

'Ljudi koji žive u zgradama nemaju naviku nositi biootpad, nego su ga stavljali s miješanim. Otkada smo uveli te kante, procjenjujemo da je do 40 posto biootpada završavalo u miješanom otpadu. Uvođenjem posebnih spremnika za plastiku i papir, očekujemo da će se postotak još povećati', kaže nam prvi čovjek Unikoma.

Na javnom natječaju biraju se tvrtke s najboljim ponudama kojima se prodaju neke od sirovina, za zbrinjavanje nekih ova osječka tvrtka mora platiti dok su, kada je u pitanju biootpad, zatvorili krug.

'Imamo našu kompostanu u koju odvozimo biootpad. Tamo ga obrađujemo i od njega pravimo kompost prve klase koji prodajemo građanima i tvrtkama', opisuje kružnu ekonomiju, ali i način na koji se štedi prostor na odlagalištu otpada Lončarica Velika.

Osječani su samo lani proizveli oko 14.000 tona miješanog otpada, 8000 tona biootpada, 1500 tona plastike i isto toliko papira. Ove godine, procjenjuju, bit će barem 2000 tona manje miješanog otpada. 'Imamo i reciklažno dvorište posebno za građevinski otpad, a koriste ga tvrtke i građani. No građani su limitirani količinom koju besplatno godišnje mogu dovesti, sve preko toga moraju platiti', nastavlja prvi čovjek Unikoma, napominjući da će uskoro imati i aplikaciju uz pomoć koje će kreirati i nagradne igre za one Osječane koji češće i više recikliraju.

Tri zgrade, u kojima se najviše selektira otpad, Unikom je ove godine nagradio uređenjem okoliša, sadnjom cvijeća i drveća.

'Divljih deponija sve je manje. Naravno da ih ima, ali su Osječani educirani i ako uoče otpad na neoznačenim mjestima, zovu nas, fotografiraju, a mi ekspresno izlazimo na teren i pokupimo. Imamo i jedinicu javne higijene koja čisti ulice. Uklonili smo sve ekootoke koji su bili po gradu jer su oni bili stalni izvor takvih odlagališta. Umjesto njih građani donose otpad u reciklažna dvorišta', opisuje način selekcije, napominjući da je Grad Osijek kupio spremnike za sve građane za šest vrsta otpada.

U Unikomu su žute spremnike za plastiku podijelili i obiteljskim kućama te uočili, govori nam, kako je u njima puno više odvojene plastike nego dok su im dijelili vrećice. 'Za oko 35 posto sirovine plaćamo da se ona zbrine, oko 20 posto predamo bez naknade i isto toliko nema kamo, a 15 do 20 posto uspijemo naplatiti. Kada smo na nuli sa sirovinama, onda smo zadovoljni. Onda to ništa ne košta građane', podvlači javnu računicu Pandžić.

Najavljuje i da u iduće dvije godine planiraju otvoriti centar za odvajanje glomaznog otpada, u koji će se 'slijevati' stari namještaj i madraci te će se razdvajati pojedini dijelovi, a primjerice drveni će se prodavati ili drobiti i koristiti za vlastite potrebe, primjerice za grijanje.