'Muškarac iz Splita dobio izgon iz Varaždina zato što je 'lutao gradom bez plana i cilja', 'Taksistu sa sjevera Hrvatske zabranjeno posjećivanje Grada Zagreba zbog prijetnji novinarki', samo su neki od medijskih napisa o represivnoj mjeri o kojoj ne znamo mnogo – izgonu
Prvi 'junak' naše priče je I.B. (41) iz Splita. Lokalni portal Varaždinski sredinom svibnja izvijestio je o neobičnoj priči o muškarcu kojem je zbog skitnje izrečena mjera udaljenja s područja Varaždina.
On se na tu mjeru oglušio i, kako piše u presudi, nastavio je 'lutati gradom bez plana i cilja', kako stoji u novoj presudi. 'Majka mi šalje novac, ali nemam gdje prespavati u Varaždinu. Ujutro dođem u Varaždin, navečer odem. Kroz dan posjećujem kafiće', izjavio je na sudu I.B.
No nije samo problem to što se skita po kafićima. Izvjesni I.B. izabrao je varaždinsku bolnicu za privremeni dom. Gotovo dva tjedna 'skrivao se po bolnici, zavlačio na stare krevete i ispod stepenica kako bi prespavao. Mokrio je po hodnicima, u starim ormarima ostavljao je svoje stvari'.
Sličnu mjeru dobio je i Dragan L. (38), koji je u ožujku novinarki Jutarnjeg lista tijekom vožnje rekao 'da svim novinarima koji pišu protiv Hrvatske treba dati metak u čelo'. Ona ga je prijavila taksi servisu za koji je vozio, a nakon toga ju je uznemiravao pozivima na mobitel.
Iako je pušten da se brani sa slobode, sudac istrage mu je zabranio posjećivanje Zagreba.
Ova se represivna mjera, koja mnoge podsjeća na Divlji zapad, izriče znatno češće nego što to javnost zna. U Hrvatskoj je samo u 2018. bilo čak 226 osoba koje su imale zabranu dolaska na područje na kojem su počinile prekršaj.
Prekršajni suci su u prva četiri mjeseca ove godine već izrekli 128 takvih mjera.
Iako policija ne barata podacima o tome iz kojih su općina i gradova protjerane osobe, imaju podatke za glavni grad. Iz Zagreba je u prošloj godini protjerano 13 osoba, a u prva četiri mjeseca ove godine njih čak 37.
U 2018. godini na području Republike Hrvatske ukupno je evidentirano 226 osoba s izrečenom mjerom udaljenja s područja općine na kojem je izvršen prekršaj, dok ih je u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2019. godine zabilježeno 128.
Riječ je o zaštitnoj mjeri propisanoj u članku 2. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji glasi: 'Za prekršaje protiv javnog reda i mira izriču se novčane kazne i izuzetno kazne zatvora, a može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja predmeta, zaštitna mjera obaveznog liječenja od alkoholizma i narkomanije, zaštitna mjera obaveznog liječenja od spolne bolesti ili AIDS-a ili zaštitna mjera udaljenja s područja općine na kojem je prekršaj izvršen.'