Neboder u Bujskoj 15 na riječkoj Kantridi pčele kao da su zamijenile nekim visokim stablom usred daleke šume, pa su se 'opustile' i u drvenoj kutiji rolete u stanu Nade Stančić na petom katu betonske zgrade pronašle svoje sigurno stanište, javlja Novi list
Međutim, kako je broj insekata rastao, tako su u Bujskoj počeli osjećati sve veću nelagodu, štoviše strah, i u pomoć je pozvan riječki šaptač pčelama – Branko Vidmar i njegov Odbor za zbrinjavanje pčelinjih zajednica iz udruge Biopčela, piše Novi list.
Iskusni pčelar još prije nego što će s teškom mukom otvoriti medom posve zalijepljenu drvenu kutiju rolete, prognozirao je najmanje dvadesetak kila vrhunskog meda i – pogodio. Naime, Vidmar je u roleti izbrojao 21 okvir s mednim saćem, što ga je navelo na frapantan zaključak – pčelinja zajednica u Bujskoj formirana je prije otprilike godinu dana i ona danas broji najmanje 40-tak tisuća jedinki.
Ni ne znajući, Nada Stančić živi eto u medenom stanu, a društvo joj čini 40 tisuća pčela! Ovakav zaključak pčelara ponajviše je iznenadio Nadu Stančić.
'U pet godina rada udruge Biopčela imali smo stotinjak intervencija, a ovo je drugi put da su pčele u roleti stvorile svoju veću zajednicu. Bit će nam potrebna vraška dva-tri sata da očistimo roletu od meda i pčela, govori nam Branko Vidmar, što s obzirom na količinu meda i broj insekata nije ni čudno'.
Podučava pčelar da je med iz rolete poput onog iz prirode; nema pesticida, k tome vosak i med su lijepih boja. Prema tome proizvod je vrhunske kvalitete. Branko Vidmar potom kuša med koji je proizveden u riječkom neboderu i kaže da je laganog okusa i božanskog izgleda. Čini mu se po okusu da potječe od bagrema i lipe.
'Pčele traže sigurna i suha staništa, a roleta na petom katu pokazala se kao idealno mjesto da formiraju svoju zajednicu. Zbog parkova i korova nema grada na svijetu bez pčela. Nije onda neobično da se pčele pronađu tamo gdje one zapravo ne bi trebale biti, u roleti recimo. Ipak, s roletama se ne susrećemo tako često', objašnjava Branko Vidmar.
A pravi razlog nesvakidašnjeg pčelinjeg staništa može se tražiti u priči Nade Stančić koja kaže da sobu zapravo malo koristi. Pojašnjava da joj služi kao svojevrsno skladište i da roletu stoga gotovo nikad ni ne diže. Gradske pčele su to očito primijetile i pažljivo izgradile svoju impozantnu zajednicu koja je svih iznenadila – i stanare Bujske i pčelare iz Biopčele.kraj teksta
Više možete pročitati ovdje
