Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim se uređuju statusna pitanja zajedničkih službenika pri funkcionalnom spajanju općina i gradova, a na sindikate je prenio vlasništvo nad 35 nekretnina
Sva statusna pitanja zajedničkih službenika uredit će se sporazumom koji sklapaju općinski načelnici odnosno gradonačelnici općina i gradova koji se funkcionalno spajaju.
Izmjenama se regulira mogućnost rada lokalnih službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu. Omogućuje se prijem odnosno zadržavanje u službi umirovljenika koji imaju manje od 67 godina života.
Radi sprječavanja korupcije propisuje se donošenje etičkog kodeksa, a službenik će biti obvezan i potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa. Novina je da će službenik biti dužan potpisati novu izjavu ako se za njegova službovanja promijene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa.
vezane vijesti
Regulirano je i polaganje državnog ispita i to I. razine za srednju stručnu spremu odnosno II. razine za višu i visoku stručnu spremu.
Sindikatima se prenosi vlasništvo nad 35 nekretnina
Sabor je donio Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate kojim se 35 nekretnina u privremenom vlasništvu države, prenosi na sindikate i time rješava pitanje sporno još od 1997. godine.
Dio tih nekretnina sindikati već sada koriste, a među njima ima i atraktivnih građevina i parcela na dobrim lokacijama diljem Hrvatske. U najvećoj od njih, Radničkom domu u središtu Zagreba, uredski je prostor najveće sindikalne središnjice, SSSH-a, ali i drugih sindikata. Sporazumom iz 2010. utvrđeno je da Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) na Fondu stječe vlasnički udio od 32.58 posto, Nezavisni hrvatski sindikati 29.97, Matica hrvatskih sindikata 22.49, Hrvatska udruga sindikata 9.8, a Udruga radničkih sindikata Hrvatske 5.16 posto.
Za raseljene Ukrajince produljena privremena zaštita
I nakon 4. ožujka ove godine, produljuje se privremena zaštita za više od 27 tisuća Ukrajinaca koji po toj osnovi imaju reguliran status u Hrvatskoj, utvrđeno je izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koje su dobile potporu zastupnika.
Privremena zaštita na razini EU, pa tako i u Hrvatskoj, prvi je put aktivirana 4. ožujka 2022. godine za razdoblje od godinu dana, nakon čega je automatski produljena na još godinu, do 4. ožujka 2024.
Kako razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, Vlada je predložila i daljnje produljenje za nju, i nakon 4. ožujka.
Ukidanjem privremene zaštite za 27.710 Ukrajinaca koji po toj osnovi imaju reguliran status u Hrvatskoj, oni bi se našli u situaciji da ponovo trebaju regulirati svoj status i zatražiti međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. To bi dovelo do iznimnog pritiska na hrvatski azilni sustav, pa se pristupilo izmjeni zakona.
Sabor je donio i zakon koji uređuje pravila za razmjenu podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela između hrvatskih i tijela drugih država članica EU nadležnih za iste poslove.
Kako bi se informacijski tokovi pojednostavili i njima bolje upravljalo, svaka država uspostavlja jedinstvenu kontaktnu točku, u Hrvatskoj je takva točka ustrojena u Ravnateljstvu policije 2023. godine, a prošle je godine s drugima državama članicama EU razmijenila gotovo 357.000 službenih pismena.
Sabor je izmijenio još nekoliko zakona, među njima i onaj o tržištu električne energije čime se rasterećuje gospodarstvo tako da se obveza uspostave zatvorenih distribucijskih sustava uređuje kao mogućnost, ne obveza.
