Na krilima pobjede u prvoj debati kandidata na predsjedničkim izborima u SAD-u, Republikanac Mitt Romney kritizirao je način na koji se predsjednik Barack Obama nosi s prijetnjama s Bliskog istoka: zbog Obaminih propusta, ta nestabilna regija postala je još opasnija, smatra Romney
U obraćanju posvećenom vanjskoj polici - sektoru koji je inače Ahilova peta republikanskog predsjedničkog kandidata - Romney se založio za aktivniju ulogu SAD-a na Bliskom istoku, Europi, Aziji i Južnoj Americi. Govoreći pred kadetima na Vojnom institutu u Virginiji, doveo je u pitanje Obaminu reakciju na napad u Libiji, u kojemu su ubijeni američki veleposlanik Chris Stevens i još tri Amerikanca.
Bivši guverner Massachusettsa optužio je Obamu i da nije iskoristio američku diplomaciju da utječe na razvoj događaja u Iranu, Iraku, Izraelu, Siriji, Rusiji i drugdje.
'Predsjednik je sklon govoriti da se plimni val rata povlači. Želim mu vjerovati. No kada pogledamo današnji Bliski istok... jasno je da je rizik od konfikta u regiji sada veći nego što je bio kada je predsjednik preuzeo dužnost', rekao je Romney.
Uoči druge debate dvojice predsjedničkih kandidata, koja će se održati 16. listopada na Sveučilištu Hofstra u Hempsteadu u saveznoj državi New York i koja će uključiti raspravu o vanjskoj politici, Romney je naveo nekoliko svojih prioriteta u sektoru nacionalne sigurnosti.
Romney - državnik svjetskog formata?!
Romney se nastojao predstaviti kao predsjednički kandidat dostojan svjetske političke pozornice. Sa sličnim ciljem u srpnju se Romney zaputio na izlet u inozemstvo, no taj je projekt neslavno propao nakon što je, između ostalih gafova, nediplomatski kritizirao organizatore Olimpijskih igara u Londonu.
Iako se pred kadetima založio za snažniju vanjsku politiku, Romney je nagovijestio da ne bi žurio u oružani sukob. Istovremeno, optužio je Obamu za brzopleto povlačenje iz Iraka napominjući da se mukom stečene prednosti u toj zemlji sada gube pred rastućim nasiljem i povratkom Al Kaide.
Da je vlast u njegovim rukama, Romney ne bi brzo povlačio trupe iz Afganistana; Obama je obećao da će se vojna komponenta SAD-a povući iz te zemlje do kraja 2014., što je u skladu s NATO-ovim planom da sektor sigurnosti prepusti afganistanskim snagama. Romney bi do navedenog roka proveo 'sigurnosnu' tranziciju u Afganistanu, ali bi usto preispitao okolnosti prije donošenje konačne odluke o povlačenju američke vojske.
Romney je priznao da je Obama s pravom naredio misiju koja je dovela do ubojstva Osame bin Ladena prošle godine, ali je prozvao predsjednika zbog 'slabih karika' njegove strategije u regiji. Ekstenzivno oslanjanje na napade bespilotnim letjelicama, rekao je, ne može biti zamjena za strategiju nacionalne sigurnosti na Bliskom istoku, dodajući da Obaminu strategiju karakterizira pasivnost, umjesto partnerstva s američkim saveznicima.
Iran, Izrael i Sirija
Republikanski kandidat obećao je da će postrožiti sankcije Iranu i rasporediti ratne brodove u regiji kako bi Iran pod pritiskom odustao od svog nuklearnog programa. Povećao bi i vojnu pomoć i suradnju s Izraelom, koji prijeti napadom na iranska nuklearna postrojenja.
Osim toga, Romney je obećao da će njegova administracija nastojati detektirati one unutar sirijske oporbe koji dijele američke vrijednosti i osigurati im oružje koje im je potrebno da poraze snage predsjednika Bašara al-Asada.
'Iran šalje oružje Assadu, jer znaju da bi njegov pad bio i njihov poraz. Energično ćemo podržati, zajedno s našim međunarodnim partnerima, mnoge Sirijce koji bi porazili Iran', rekao je Romney.
Romneyjev vanjskopolitički tim uključuje nekoliko bivših savjetnika Georgea W. Busha, Obaminog prethodnika i arhitekta rata u Iraku.