Eurozona će u Bruxellesu utvrditi konačne parametre grčkog otkupa dijela svog duga, što je uvjet za primanje najnovije tranše zajma od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Moguće je međutim da svi ti pregovori i kompromisi budu potpuno suvišni jer je Federalni sud u New Yorku jednom svojom odlukom vjerojatno već utjerao Grčku i sve druge zemlje svijeta koje su u dužničkoj krizi u novu klopku.

Po odluci tog suda, Argentina, koja je 2001. objavila bankrot, a zatim restrukturirala svoje ogromne dugove, morat će isplatiti 1,3 milijarde dolara hedge fondovima NML Kapital i Elliot Managment, koji su odbili sudjelovati u programu otpisa dugova, objavljeno je na internetskoj stranici Finmarket.ru.

Argentina je podnijela žalbu žalbenom sudu i ta odluka je privremeno zamrznuta, ali to ne znači da za tri mjeseca neće morati objaviti bankrot, s obzirom da novca za isplatu vlasniku tih hedge fondova, američkom milijarderu Paulu Singeru, jednostavno nema.

Time će se Argentina lišiti svih svojih ekonomskih uspjeha koje je ostvarila u proteklih 10 godina, a sve dužničke zemlje će ostati bez jedinstvenog načina da se izbave iz dužničkog ponora jer nijedan kreditor više neće pristati na dobrovoljan otpis dugova.

Roubini je uvjeren da odluka suda u New Yorku predstavlja vrlo opasan presedan za sve zemlje svijeta, prije svega za Grčku. Ateni će biti nanesen dvostruki udarac jer se njoj neophodno drugo restrukturiranje dijela duga jednostavno neće održati, a njena službena 'trojka' kreditora - Europska unija, Europska centralna banka i Međunarodni monetarni fond - nisu ništa bolji od hedge fondova, kazao je Roubini.

Od kraja 90-ih godina u svijetu se postepeno formirao sustav provođenja kontroliranih suverenih bankrota, a jedan od njih je preživjela upravo Grčka u ožujku ove godine, kada joj je bio otpisan dio duga pred privatnim kreditorima.

Odluka njujorškog suda može međutim narušiti cijeli taj sustav, upozorio je Roubini.