Komisija je objavila izvješća o napretku Rumunjske i Bugarske u okviru Mehanizma za suradnju i verifikaciju, kako glasi službeno ime za nadzor ispunjavanja obveza koje su te dvije države preuzele pri ulasku u članstvo.

'Rumunjska treba osigurati poštovanje pravne države i neovisnost sudova kako bi ponovno zadobila povjerenje svojih partnera u Europskoj uniji', kaže se u izvješću koje pokriva razdoblje od dana ulaska zemlje u EU 2007. godine do danas.

'Potrebna ravnoteža i međusobna provjera u demokratskom sustavu mora biti zajamčena. Napredak postignut u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije u posljednjih pet godina doveden je u pitanje događajima u posljednjih mjesec dana. Komisija je vrlo zabrinuta za vladavinu prava i neovisnost pravosuđa u Rumunjskoj', izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

U Rumunjskoj je u tijeku snažan sukob između vlade lijevog centra Victora Ponte i predsjednika Traiana Basescua s desnog centra. Ponta je doveo u pitanje Basescuovo pravo da predstavlja zemlju na summitima EU-a, zatim je ignorirao odluku Ustavnog suda koji je dao za pravo Basescuu, kazavši da su suci 'predsjednikovi ljudi'.

Ponta tvrdi da većinu zemalja članica EU-a na summitima EU-a predstavljaju premijeri, ali Rumunjska ima polupredsjednički sustav u kojem je veliki utjecaj predsjednika i koji je dosad predstavljao zemlju na tim sastancima.

Nakon odluke Ustavnog suda, Pontina vlada zauzela je urede službenog glasila države, koje je u nadležnosti parlamenta, zbog čega službeno glasilo nije moglo objaviti odluku Ustavnog suda, što je uvjet da bi stupila na snagu. Sve se to dogodilo dan prije početka posljednjeg summita EU-a 28. i 29. lipnja.

Rumunjski Ustavni sud uredbu vlade kojom su mu smanjene ovlasti ocijenio mogućim 'nasilnim ponašanjem'.

U roku od tjedan dana parlamentarna većina lijevog centra suspendirala je ovlasti predsjednika Basescua, dekretom smanjila ovlasti Ustavnog suda i smijenila ombdusmana, koji jedini ima ovlasti dovesti u pitanje vladine uredbe. O smjenjivanju Basescua s predsjedničke dužnosti konačnu će riječ dati Rumunji na referendumu 29. srpnja, no vlada je promijenila i neke odredbe o referendumu tako da je referendum valjan čak i ako na njega ne iziđe polovica upisanih birača.

Ponta je prošli tjedan boravio u Bruxellesu i razgovarao s Barrosom i predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyom. Komisija je u tim razgovorima iznijela niz razloga za zabrinutost i zatražila od rumunjskog premijera da se pismeno očituje o tome. Ponta je to prije nekoliko dana učinio i obećao da će to promijeniti, a Komisija je najavila da će do kraja ove godine pripremiti još jedno posebno izvješće o Rumunjskoj u kojem će ocijeniti jesu li ispunjena obećanja.

Gledajući u cjelini na proteklih pet godina, Rumunjska je postigla određeni napredak u područjima koji su pod monitoringom Europske komisije, ali taj napredak još nije dovoljan da se ukine Mehanizam verifikacije i suradnje.

Nakon završetka pristupnih pregovora s Bugarskom i Rumunjskom ocijenjeno da one nisu dovoljno spremne za članstvo, a kako bi se izbjegla odgoda njihova ulaska u članstvo, postignut je kompromis da se prati njihov napredak u uspostavi nepristranog, učinkovitog i neovisnog pravosuđa i sustava državne uprave kroz Mehanizam za suradnju i verifikaciju u okviru kojega Komisija svake godine objavljuje godišnje izvješće.

Bugarskoj i Rumunjskoj onemogućen je ulazak u schengenski prostor zbog nedovoljnog napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te izgradnji pravne države. To formalno nema veze s izvješćem o napretku, a Komisija je još ranije potvrdila da obje zemlje ispunjavaju tehničke uvjete za ulazak u prostor bez graničnih kontrola. Međutim, dio zemalja članica se poziva na nedovoljno ostvareni napredak i odbija dati glas za njihov ulazak u Schengen, a bez konsenzusa ne mogu biti primljene.