Kriza eura ovoga se tjedna vraća na mjesto na kojem je prije dvije godine i započela, u Grčku. Prema izvještavanju medija, čini se da je rupa u grčkom budžetu dvostruko veća nego što se očekivalo te da ova država ne uspijeva ispuniti uvjete koje joj je nametnula tzv. Trojka (Europska centralna banka, Europska komisija, Međunarodni monetarni fond), što dovodi u pitanje isplatu 31 milijarde pomoći, bez koje Grčkoj neizostavno prijeti državni bankrot
Kada je nedavno grčki premijer Antonis Samaras posjetio njemačku kancelarku Angelu Merkel u Berlinu, od njega se moglo čuti kako Grčkoj ne treba više novca, nego samo više vremena kako bi svoje financije dovela u red. No čini se da ipak nije tako, jer europski mediji izvještavaju da je rupa u grčkom budžetu barem dvostruko veća od očekivane te da će biti potrebne još najmanje dvije godine da Grčka ispuni uvjete koje joj je nametnula Trojka. Također će trebati i dodatnih 30 milijardi eura financijske pomoći od država eurozone kako bi u tome uspjela.
Prema informacijama Sueddeutsche Zeitunga, Grčka nije u stanju od 2015. – kako je planirano – sama financirati vlastiti budžet, a neće biti moguće ni da do 2020. otplati sve dugove. I to sve iako je premijer Samaras uveo još oštrije mjere štednje te srezao državnu potrošnju, no čini se da iz grčkih dubioza nije tako lako izaći.
Šefica MMF-a Christine Lagarde je zato već nagovarala ministre financija eurozone da Grčkoj daju dodatno vrijeme za provođenje potrebnih reformi, no to je tek jedan od mogućih scenarija u novoj epizodi višegodišnje grčke tragedije. Izvještaj predstavnika Trojke o stanju u Grčkoj očekuje se u listopadu ili najkasnije oko 7. studenoga, kada se održavaju predsjednički izbori u SAD-u, a o njemu ovisi hoće li Grčka dobiti novu tranšu financijske pomoći od ostalih država eurozone. Postoji opcija i da se ponovno otpiše dio grčkih dugova, što će samo Njemačku koštati dodatnih osam milijardi eura.
Naravno, jedna od opcija je i ta da se Grčkoj ne isplati pomoć, što bi dovelo do njezina trenutnog bankrota, a onda vjerojatno i brzog izlaska iz eurozone. Kakve bi bile posljedice ovakvog razvoja situacije, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti iako se vodeći ljudi eurozone nadaju da bi paniku na međunarodnim financijskim tržištima onda zaustavili europski fondovi ESM i EFSF.
Ipak, takav je razvoj situacije najmanje vjerojatan, jer su ga već odbacili Francuzi, a i njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da želi ostanak Grčke u eurozoni. Kako bi to trebalo izgledati s obzirom na novu financijsku rupu u grčkom budžetu, nikome još nije jasno.
