Naime, isključeni sveci su kanonizirani posljednjih petnaestak godina, javila je Vjerska informativna agencija (VIA).

Iz krugova Patrijaršije objašnjavaju da izostavljanje 36 svetaca nije pogreška i da je to napravljeno prema popisu dobivenom od Povjerenstva za kanonizaciju. Formalno, postupka dekanonizacije nije bilo, navodi agencija i podsjeća da se to događalo i u prošlosti, ali pitanje zašto je do toga došlo ipak lebdi u zraku, prenosi B92.

Javnost se posebno zainteresirala za 'brisanje' svetog Vasilija Kinešemskog, episkopa grada Kinešma, uhićenog 5. studenoga 1943. On je preminuo u zatvoru 1945., a ukazuje se da je svjedočio protiv nekih osoba.

U patrijaršijskim krugovima se ističe da nije za svetost dovoljno da je netko bio uhićen, osuđen, strijeljan, ili ubijen u logoru. Drevni mučenici u prvim stoljećima kršćanstva, ali i kasnije, 'stradavali su javno', pred vjernicima, bili pogubljeni na trgovima, a pred stradanje 'svjedočili vjeri' i nisu se nje odricali.

Tajnik povjerenstva za kanonizaciju iguman Damaskin ukazuje na tešku dostupnost arhiva tajnih službi. 'Nije svaki klerik stradao zbog 'vjere i vjernosti Kristu', već kao građani, kao i drugi. Neki klerici su također svjedočili protiv drugih, brojne materijale treba tek proučiti' navodi se u crkvenim krugovima.

Blizak suradnik patrijarha Kirila, profesor i protođakon Andrej Kurajev objašnjava da je 'dekanonizacija gorka istina'. Objavljujući popis izostavljenih svetaca, s podacima o njima, zaključuje da su sada dostupne mnoge arhive koje su do nedavno bile nepristupačne, sada je moguće sa svim podacima sagledati nečije stradanje.