Rusija i Ukrajina postigle su načelni sporazum o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine na pregovorima uz posredništvo Europske unije u Berlinu, kazao je potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.
Strane su mjesecima pregovarale o tome kako produljiti desetgodišnji ugovor koji istječe 31. prosina.
"Postignut je načelni sporazum, sada o njemu trebaju razgovarati prijestolnice", Moskva i Kijev, rekao je Šefčovič iz Europske komisije koji je u četvrtak sudjelovao u Berlinu na trostranim pregovorima između Rusije, Ukrajine i Europske unije.
Nisu objavljene nikakve pojedinosti o sadržaju sporazuma.
Ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak pozdravio je "vrlo produktivan rad" u pregovorima koji bi "vrlo brzo" trebali biti konkretizirani".
Europske države iskusile su posljedice rusko-ukrajinskog plinskog rata početkom 2000. i zato su stvorile zalihe kako bi bile pripremljene za slučaj prekida isporuka plina,.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak ujutro da vjeruje da je sporazum postignut.
"Potrudit ćemo se raditi da ukrajinska strana bude zadovoljna i da naši europski potrošači mogu biti mirni", rekao je Putin u četvrtak na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Rusko-ukrajinski odnosi znatno su se pogoršali od 2014. kada je Rusija pripojila poluotok Krim i izbila je pobuna prorurskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Oko 13.000 ljudi do danas je poginulo u tom sukobu, prema procjeni Ujedinjenih naroda.
Takvo pogoršano ozračje utjecalo je na pregovore između ruskog naftnog diva Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.
Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize koja je pogodila dobave za europske države početkom 2010.
Europa je dosta ovisna o ruskome plinu koji čini 35 posto europske potrošnje, no danas je manje ovisna o tranzitu preko Ukrajine.
Nakon dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i 2009., tranzit preko Ukrajine je pao za 40 posto u zadnjih 15 godina nakon što su Rusija i nekoliko europskih zemalja predvođenih Njemačkom izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu.
U rujnu 2011. pušten je u rad plinovod Sjeverni tok koji prolazi ispod Baltičkog mora i povezuje ruska plinska polja s njemačkom obalom, a Sjeverni tok 2 treba biti inaguriran početkom 2020.
Problemi tranzita ruskog plina počeli su raspadom Sovjetskog Savzea jer se Rusija služi plinom kao "oružjem" protiv Kijeva prekidajući opskrbu u jesen ili u zimi (1992., 1993., 1994.)