Ratni kotač i sankcije

Rusi ne bi mogli financirati rat bez fosilnih goriva, a sad konačno znamo koliko su od njih zaradili: Zahvaljujući povećanju cijena - 63 milijarde dolara!

03.05.2022 u 15:52

Bionic
Reading

Izvoz fosilnih goriva ključan je faktor za jačanje ruske vojske i brutalnu agresiju na Ukrajinu. Kako bi rasvijetlio tko kupuje naftu, plin i ugljen iz Rusije te kako su se volumen i vrijednost uvoza promijenili od početka invazije, Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) iz Helsinkija sastavio je detaljne podatke o trgovini ruskim fosilnim gorivima

Rezultati do kojih su došli pokazali su da je, usprkos padu obujma prodaje, ali zahvaljujući povećanju cijena nafte i plina Moskva uprihodila oko 63 milijarde dolara od početka invazije na Ukrajinu 24. veljače.

Najveći dio kolača, 71 posto, otpada na prodaju Europskoj uniji - 44 milijarde eura. Za usporedbu, tijekom cijele 2021. godine uvoz sirove nafte, plina, dizela i benzina u EU i Veliku Britaniju iznosio je 147,8 milijardi dolara.

Količina ruske nafte koju je uvezao EU pala je za 20 posto, a ugljena za 40 posto, dok su isporuke LNG-a porasle za 20 posto.

Kupnja plina u plinovodima EU-a povećana je za 10 posto.

Isporuke nafte na odredišta izvan EU-a porasle su za 20 posto, a LNG-a za 30, odnosno 80 posto.

Najveći uvoznici bili su Njemačka (9,1 milijarda eura), Italija (6,9 milijardi eura), Kina (6,7 milijardi eura), Nizozemska (5,6 milijardi eura), Turska (4,1 milijarda eura) i Francuska (3,8 milijardi eura).

Četvrtina ruskih isporuka fosilnih goriva stigla je kroz šest luka u EU: Rotterdam (Nizozemska), Maasvlakte (Nizozemska), Trst (Italija), Gdanjsk (Poljska) i Zeebrugge (Belgija).

U opširnom izvještaju objavljenom prije nekoliko dana navodi se da velike naftne kompanije poput Exxon Mobila, Shella, Totala, Repsola, BP-a, Nestea i Orlena i dalje kupuje rusku naftu, a ista je situacija s plinom i ugljenom.