'Sinoć je ruska jurišna bespilotna letjelica s visokoeksplozivnom bojnom glavom udarila u pokrov koji štiti svijet od radijacije u uništenom 4. bloku nuklearne elektrane u Černobilu', izvijestio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na društvenoj mreži X (bivši Twitter).

'Za sada nema povećanja radijacije'

Zelenski je naveo da je taj pokrov Ukrajina izgradila s drugim zemljama Europe i svijeta, s Amerikom, odnosno sa svima onima koji se zalažu za stvarnu sigurnost čovječanstva.

'Jedina država na svijetu koja napada takva mjesta, zauzima nuklearne elektrane i vodi rat bez obzira na posljedice je današnja Rusija. Ovo je teroristička prijetnja cijelom svijetu. Ovaj dron oštetio je pokrov u nuklearnoj elektrani u Černobilu. Požar je ugašen. Za sada se radijacija nije povećala i stalno se prati. Prema prvim procjenama, šteta na skloništu je velika', napisao je Zelenski. Dodao je da Rusija ovakve napade na infrastrukturu i gradove izvodi svake noći.

'Rusija mora odgovarati za svoje postupke'

'Rusija nastavlja širiti svoju vojsku i ne pokazuje promjenu u svojoj poremećenoj, antiljudskoj državnoj retorici. To znači da se Putin definitivno ne sprema za pregovore – on se sprema nastaviti obmanjivati svijet. Zato mora biti jedinstven pritisak svih koji cijene život – pritisak na agresora. Rusija mora odgovarati za svoje postupke', zaključio je Zelenski.

Najveća nuklearna nesreća u povijesti

Podsjetimo, reaktor 4 nuklearne elektrane u Černobilu, koja se nalazi manje od sto kilometara od glavnog ukrajinskog grada Kijeva, eksplodirao je 26. travnja 1986., tijekom sigurnosnog ispitivanja reaktora, zbog čega je u zrak ispuštena velika količina radioaktivnih čestica. Najmanje nekoliko desetaka tisuća ljudi preminulo je od posljedica radioaktivne kontaminacije (procjene se kreću od 30.000 do 400.000), a zdravstvene posljedice osjetili su milijuni.

Eksplozija reaktora 4 u Černobilu smatra se najvećom nesrećom u povijesti civilne upotrebe nuklearne energije. Nuklearno gorivo gorjelo je desetak dana oslobodivši pritom radioaktivnost jednaku eksploziji najmanje 200 atomskih bombi bačenih na Hirošimu. Zbog širenja radioaktivnosti u veliko područje oko elektrane bio je zabranjen pristup, a tisuće ljudi bile su prisilno iseljene.

Nepropustan čelični pokrov

Da bi se spriječilo daljnje širenje radijacije, tadašnje sovjetske vlasti - koje su uspjele ohladiti reaktor tek u svibnju -započele su s izgradnjom betonskog sarkofaga, pokrova iznad reaktora, dovršenog krajem 1986. Iako je to trebalo biti privremeno rješenje, tek 2016., nakon višegodišnjeg otezanja, iznad reaktora i tada već napuknutog betonskog sarkofaga sagrađen je nepropusni čelični pokrov, čime je omogućena bolja izolacija te je drastično smanjena stopa radioaktivnosti u okolici. Upravo taj čelični pokrov oštećen je sinoć u udaru drona.