Klimatolozi najavljuju najtoplije ljeto otkada je mjerenja ili barem jedno od najtoplijih u zadnjih pet godina. Globalno zatopljenje sve ćemo teže preživljavati bez klima-uređaja u domovima, na radnim mjestima, u prometu, bolnicama.

Procjenjuje se da je u svijetu trenutno u uporabi 3,6 milijardi rashladnih jedinica, a do 2050. trebalo bi ih biti 9,5 milijardi. Što nije dostatno. Da se u svijetu rashlade svi potrebiti – a ne samo oni koji si to mogu financijski priuštiti – do 2050. trebalo bi brujati do 14 milijardi rashladnih uređaja, računaju UN-ovi stručnjaci.

Još 1990. u svijetu je postojalo samo 400 milijuna klimatizacijskih uređaja, gotovo tisuću puta manje nego danas. Godine 1938., kada su ih Amerikanci počeli koristiti prvi u svijetu, imalo ih je tek svako 400. kućanstvo, a danas njih devet od deset; samo prošle godine kupili su 5,4 milijuna novih rashladnih jedinica. Japan danas troši tri milijarde dolara na energiju potrebnu za pokretanje klime, a još 1970. za to nije dao ni centa. Klima će uskoro u svijetu biti sveprisutna kao mobitel danas.

Kada se sve zbroji...

Sociolozi kažu da je tehnologija air condition doslovno promijenila svijet: nastanjena su područja u kojima se ranije nije moglo disati, naftaške zemlje su na pustinjskoj vrelini podigle najbogatije megagradove, a u Americi se promijenio i politički krajobraz jer je prodisao sve nastanjeniji vreli i konzervativni jug.

U posljednja tri desetljeća bez klime bi teško preživjelo 200 milijuna ljudi u Indiji i 500 milijuna u Kini, doseljenih sa sela u gusto nagužvane gradove. U neboderima New Yorka, Šangaja, Hong Konga ili Tokija život je nemoguć bez rashladne tehnologije...

Ali za to je potrebno jako puno energije, a u kritičnoj vrelini nekada je uzmanjka i najbogatijima. Kada je temperatura u New Yorku premašila 36 stupnjeva Celzijevih, zbog prekomjernog korištenja rashladnih uređaja u četvrti Queens bez struje je ostalo 175.000 stanovnika, među kojima je njih 40 preminulo od posljedica toplinskog udara.

Mala jedinica za hlađenje jedne prostorije u prosjeku troši više energije nego pokretanje četiri, a jedinica za hlađenje prosječne obiteljske kuće kao pokretanje 15 hladnjaka. Kada se sve zbroji, od kućanstava do javnih prostora, 13 posto energije u svijetu danas odlazi na - hlađenje.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da kućanstvo s ugrađenom klimom guta 35 do 42 posto više energije, što također znači golem udar na obiteljski budžet, a u mnogim zemljama danas se troši više energije u ljetnom nego u zimskom periodu. Peking je prije dvije godine na klimatizaciju potrošio 50 posto energetskog kapaciteta, dok Sjedinjene Države zbog hlađenja gutaju jednako energije kao cjelokupan utrošak Ujedinjenog Kraljevstva!

Koristi li se energija iz fosilnih goriva, što je slučaj u 75 posto zemalja koje nisu članice OECD-a, jača emisija stakleničkih plinova, a oni dižu temperaturu. I eto nas u vražjem krugu: što je toplije, to više koristimo klima-uređaj.

Što više koristimo klima-uređaj, to je svijet topliji. Nastavimo li se hladiti uz dosadašnja tehnološka rješenja, ubrzat ćemo globalno zagrijavanje, što zbog emisije HFC-a (hidrofluorugljika) i drugih rashladnih agensa, što zbog emisije ugljičnog dioksida.

Problem je u tome što mnogi rashladni agensi imaju potencijal globalnog zagrijavanja tisuću puta jači od ugljičnog dioksida, podsjećaju stručnjaci UN-a. Zbog toga je prvog siječnja 2019. stupio na snagu tzv. amandman Kigali Montrealskog protokola (međunarodnog sporazuma o zaštiti ozonskog omotača), obveza zemalja potpisnica da smanje proizvodnju i potrošnju HFC-a za više od 80 posto u narednih 30 godina, čime se do kraja stoljeća nastoji izbjeći 0,4 posto globalnog zatopljenja.

Hladna koalicija

Više od 80 svjetskih tvrtki i vlada umrežili su se u Hladnu koaliciju (Cool Coalition), nastojeći postići to da industrija hlađenja postane dio klimatskog rješenja. Osnovana je i nagrada Global Cooling, vrijedna tri milijuna dolara, za onoga tko dizajnira klima-uređaj pet puta učinkovitiji od današnjeg standardnog modela, s time da ne košta više od dvostruke cijene današnje proizvodnje.

Multinacionalka Honeywell navodno je uložila blizu milijardu dolara u razvoj novog rashladnog agensa koji će zamijeniti štetni plin HFC.

Nova tehnologija klima-uređaja jest važna, ali ona je 'četvrta ili peta stvar koju treba učiniti za smanjenje štetnosti klima-uređaja na okoliš', kaže u jednom izvješću UN-a klimatologinja Diana Ürge-Vorsatz sa Srednjoeuropskog sveučilišta. Višim prioritetima ona smatra sadnju drveća, opremanje i izolaciju starih zgrada, što se poduzima i u nas uz pomoć sredstava EU-a, te nov pristup gradnji koja neće producirati 'betonske i staklene kaveze, nesposobne da izdrže toplinske udare'.

Na lokalnoj razini Gradsko vijeće New Yorka je primjerice donijelo zakon po kojemu velike zgrade moraju do 2030. smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 40 posto, a 80 posto do 2050., uz drastične kazne za one koji to neće poštivati.

U doba pandemije koronavirusa pojavio se pak strah zbog pretpostavke da klima-uređaj može ispuhivati kapljice Covida-19 dalje od dva metra. Kineski istraživači navode slučaj desetorice zaraženih gostiju u jednom klimatiziranom restoranu u Guangzhou, mada su sjedili na više od dva metra udaljenosti od zaražene osobe. Spominje se također iskustvo kruzera Diamond Princess, na kojemu se razboljelo 700 od 3000 putnika.

Drugi stručnjaci, poput američke epidemiologinje Meghan May, smatraju da je držanje fizičke udaljenosti važnije od brige oko klimatizacije te da je ona najmanje za što treba brinuti kod masovnog prijevoza i boravka u prenapučenom zatvorenom prostoru, a da je pravilna ventilacija ključan dio u sprečavanju infekcije.

S koronom ili bez nje, u strašnim vizijama vrele budućnosti neki se boje globalnog zatopljenja koje će toliko izmaći kontroli da nam neće pomagati nikakvi rashladni uređaji.

Takva distopijska slika svijeta valjda je malo vjerojatna, ali već sada nam je toliko toplo da uvjerljivo zvuči poruka indijske ispostave japanskog proizvođača klima-uređaja Daikin: 'Naš proizvod više nije luksuz nego osnovna potreba. Danas svatko zaslužuje klima-uređaj'.