Čemu vraćati tramvaje i automobile u strogi centar Zagreba? - čuju se primjedbe građana glavnog grada, naviklih na to da se nekoliko mjeseci nakon potresa slobodno kreću Ilicom i okolnim ulicama.

Pitanje je na mjestu, jer i Zagreb pripada gradovima u kojima polovinu gradske površine čine ceste i parkirališta, u nas uglavnom na pločnicima oduzetih pješacima, pa nije čudo to što je Mrazovićeva jedna od najneprohodnijih ulica u metropoli.

Unatrag tri generacije gradovi su dizajnirani i prilagođavani po mjeri automobila. Učinak je poznat: žitelji Los Angelesa godišnje provedu 119 sati zaglavljeni u prometnoj gužvi, a Moskovljani 120 sati ili cijeli devetodnevni godišnji odmor. Uzduž i poprijeko Sjedinjenih Država rasute su dvije milijarde parkirnih mjesta, osam puta ih je više nego automobila. Zagađenje je povezano sa stotinama tisuća smrtnih slučajeva širom svijeta. Samo SUV-ovi emitiraju više od 700 megatona stakleničkih plinova, više od ukupne emisije u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Svake godine u prometnim nesrećama pogine više od milijun i 250.000 ljudi.

No sve više velikih gradova, ali i manjih poput Amsterdama ili sasvim malih kao što je britanski Birmingham sa 150 tisuća građana, dolazi do saznanja da uklanjanje osobnih automobila s ulica čini ljude zadovoljnijima i zdravijima. Zdraviji grad i maksimalno smanjen promet u mnogim gradovima već postaje stvarnost. To su oni čiji gradski oci imaju viziju i planiranje na duge staze.

Ovih dana objavljena je vijest o tome da u Šenženu na jugu Kine, megagradu od 12,5 milijuna stanovnika, krajem godine počinje gradnja nove četvrti veličine Manhattana s jedva mogućim pristupom osobnim automobilima. To je novo središte kompanije Tencent nazvano Net City, koje najveća kineska internetska kompanija želi načiniti 'inovativnim i sretnijim mjestom za život', a gradi ga američka arhitektonska tvrtka NBBJ, prepoznata kao jedna od najatraktivnijih ekoloških firmi u SAD-u i svijetu.

Budući da je riječ o korporativnoj četvrti, uključujući smještaj zaposlenika na licu mjesta i trgovine, problem prijevoza do radnog mjesta sveden je na minimum. Dakako, lakše se obračunati s osobnim automobilima kada cijeli mali grad kao Net City niče od nule, zamišljen kao otok povezan s ostatkom Šenžena podzemnom željeznicom, autobusima, biciklističkim stazama i trajektima.

U preobrazbi iz staroga u novo Barcelona je po principu zelenog otoka krenula s projektom tzv. superblokova. Prije nekoliko godina ulica Sancho de Ávila bila je standardno prometno zagušena, a danas je u superbloku Poblenoue ustupljena kafićima, restorančićima na otvorenom i zelenim oazama s igralištima za djecu te su parkirane automobile zamijenile skulpture Xaviera Mascara i drugih katalonskih umjetnika.

Grad je stvorio šest takvih superblokova, a ukupno ih planira nevjerojatnih 503. Promet se ne može potpuno ukloniti, pa teče između njih, kao brodovi od otoka do otoka. Prema studiji Barcelonskog instituta za globalno zdravlje o utjecaju takve masovne preobrazbe na život stanovnika, njome bi se moglo spriječiti gotovo 700 prijevremenih smrti, životni vijek produžiti za 200 dana i godišnje uštedjeti oko 1,7 milijardi eura.

'Ideja je smanjiti razinu zagađenja zraka i buku, zelenilom smanjiti učinak sve viših temperatura i pridobiti građane na veću pokretljivost', kaže jedan od autora studije, Mark Nieuwenhuijsen. On tvrdi da zamjena klasičnih automobila električnima smanjuje zagađenje i buku, ali ne i toplinski učinak, jer je i za njih potreban asfalt, a dio zagađenja ne dolazi iz ispušnih sustava, nego zbog guma.

U Europi sve više gradova drastično smanjuje broj automobila, naveliko se ukidaju parkirališta i šire biciklističke staze te grade čak i dvosmjerne, kao u Los Angelesu. Prepuštanje grada ljudima postalo je glavna izborna tema i obećanje pri izboru novog pariškog gradonačelnika. Amsterdam do 2025. briše 11.200 parkirnih mjesta sadeći na njima drveće i pretvarajući ih u parking za bicikle, planira besplatni javni prijevoz, a do 2030. zabranit će se sva vozila na benzin i dizel.

U novoj četvrti Utrechta na 59 hektara s 12.000 stanovnika neće biti privatnih automobila ni parkirališta, prometovat će se željeznicom ili posuđenim zajedničkim automobilima.

Želite li živjeti u novootvorenom naselju Culdesac u gradu Tempe u Arizoni, morate odustati od osobnog vozila, što je za Amerikance do jučer bilo nezamislivo. U Culdesacu nema mjesta za limene ljubimce, ali zato je tamo park za četveronožne ljubimce. U novoj četvrti Helsinkija, Kalasatamu, niti jedan novi apartman nema parking. Grad je bio pionir u razvoju aplikacije 'mobilnost kao usluga' koja omogućuje plaćanje javnog prijevoza, dijeljenje bicikala, automobila i taksi usluga na jednom mjestu. Prošlogodišnje istraživanje pokazuje da je 20 posto Finaca voljno odustati od automobila u narednih nekoliko godina.

Nekad poznat kao britanski grad prometnica, Birmingham se ubrzano pretvara u grad pješačkih zona, promet se ograničava oko škola, tvrtke se potiču na to da se riješe parkirališta, a do 2030. grad se planira potpuno očistiti od ugljičnog dioksida.

U zadnjih pet godina Bruxelles je preobrazio svoje središte u pješačku zonu Le Pietonnier, široki bulevari s gustim prometom pretvoreni su u zelene površine, zasađeno je drveće, postavljene su klupe i biciklističke staze. Neke ulice u povijesnom središtu belgijskog Genta donedavno su toliko bile zakrčene vozilima da su kafići prestali koristiti stolove na otvorenom, no 2017. promet je preko noći blokiran i ulice prepuštene pješacima, a godinu kasnije broj biciklista narastao je za 25 posto.

Ovisnik o automobilima, Los Angeles u sljedećem desetljeću planira ohrabriti stotine tisuća građana na kupnju električnih vozila, dajući poticaje onima slabijeg imovinskog stanja, u javni promet namjerava ubaciti autobuse na električni pogon, otvoriti 84.000 javnih stanica za punjenje strujom te proširiti mikromobilnost električnim skuterima i e-biciklima na solarni pogon. Oslo je već poznat kao grad biciklističkih staza. Do 2019., kada su uklonjena posljednja parkirna mjesta, u užem gradskom području družilo se 43 posto više građana nego 2017.

Primjeri se redaju, pa jedan od glavnih arhitekata tvrtke NBBJ zaduženih za gradnju Tencentova Net Cityja, Jonathan Ward, kaže: 'Mlađe generacije sve više shvaćaju to da je promjena kulture automobila i prometne infrastrukture točka od koje počinje spašavanje klime.'