U jeku borbe s pandemijom koronavirusa rokovi koje mornari smiju provesti na brodu produljeni su izvanrednom odlukom, no njeno važenje istječe idućeg tjedna, a brodari i sindikati upozoravaju na povećan rizik u morskom transportu kojim se prevozi 80 posto svjetske robe te na nužnost primjene protokola za sigurnu izmjenu posada, a koji se i dalje ne primjenjuje posvuda
Pandemija koronavirusa ozbiljno je zaljuljala svjetsku ekonomiju. Unatoč polaganom ublažavanju dijela mjera kojima se suzbija širenje virusa, i dalje gotovo svakodnevno stižu zabrinjavajuće informacije i prognoze o situaciji u gospodarstvu. Pesimizam je posebno izražen u granama poput turizma, ugostiteljstva i prijevoza, onima koje su zbog restriktivnih mjera najviše na udaru i za koje se čini da će im oporavak biti vrlo spor.
Ovih dana na površinu je isplivala i zabrinjavajuća slika u trgovačkoj mornarici. Zbog mjera ograničenog kretanja, prema nekim procjenama, na moru ili kod kuće 'zarobljeno' je čak 400 tisuća članova posada. Londonski The Financial Times kao ilustraciju navodi primjer njemačkog tankera koji prošlog tjedna nije isplovio jer nije bilo zamjenske posade. Šefovi kompanija i sindikata ističu probleme zbog rastućeg umora mornara i upitne sigurnosti, a svi strahuju da će manjak posada ugroziti plovidbu nakon 16. lipnja.
Naime tog dana istječu izvanredna produljenja krovnih radničkih sporazuma pod kojima posade sklapaju ugovore za rad. Mnoge su posade ostale na brodovima i nekoliko mjeseci dulje od trajanja njihovih ugovora, čime su premašeni uobičajeni regulatorni limiti, a vlasnici brodarskih kompanija, kapetani brodova i šefovi sindikata glasno upozoravaju na rastući rizik za sigurnost plovidbe.
Trgovačka mornarica osnovna je poluga globalizacije. Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 80 posto robe u svjetskoj trgovini prenose brodovi i od članova posada ne može se tražiti da neprestano rade. Mjere uvedene zbog borbe s pandemijom onemogućile su redovnu smjenu posada jer je mornarima bio zabranjen silazak s broda kako bi se vratili kući ili nisu mogli putovati u luke u kojima su ih čekali brodovi. Poteškoće u zračnom prometu također su otežale putovanja do ukrcajnih luka, a postrožena kontrola nekima je zakomplicirala i ishođenje potrebnih viza i dokumenata.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO, International Maritime Organization) prošli mjesec objavila je protokol za sigurnu smjenu posada, no države su relativno sporo krenule u njegovu implementaciju i broj posada zarobljenih na moru raste iz tjedna u tjedan. Od ukupno 1,8 milijuna ljudi zaposlenih u globalnoj trgovačkoj mornarici, koja broji oko 96 tisuća brodova, više od petine nalazi ih se u problemima.
Iz transportne industrije sada stižu pozivi vladama da organiziraju 'sigurne koridore' kojima bi se omogućilo slobodno kretanje zaposlenima na brodovima. To bi značilo i proglašavanje mornara 'ključnim radnicima' koji bi smjeli putovati bez ograničenja kad dolaze ili odlaze s broda, stvaranje sigurnosnih zona na aerodromima za njihov prolazak i prihvaćanje službenih mornarskih dokumenata kao dokaza identiteta.
U singapurskoj kompaniji Synergy Marine Group, koja se bavi pronalaskom i angažiranjem članova posada za brodove, komentiraju da su neke države, poput Nizozemske, krenule u akciju, no i da je to zasad presporo. Upozoravaju da bi vlade trebale shvatiti da se radi o ključnim radnicima i da je potrebno brinuti se o njihovom zdravlju ako se želi održati nesmetan protok roba. Iz danskog Maerska, jedne od najvećih svjetskih brodarskih tvrtki, također stižu poruke da države moraju brzo djelovati. Hitno je potrebno organizirati sigurnosne koridore između ključnih država poput Indije i Filipina, kao i centre za smjenu posada diljem svijeta, poručuju iz Maerska.
Velika Britanija već je proglasila mornare ključnim radnicima, no predstavnici industrije svejedno su pozvali premijera Borisa Johnsona da obrati pažnju na rastući problem. Ne radi se samo o humanitarnom pitanju napora pod koje se stavljaju posade na brodovima, već i o nesmetanoj plovidbi globalne trgovačke flote, ključnog faktora u oporavku svjetske ekonomije, ističu Britanci.
Prema važećim pravilima u pomorstvu, član posade smije provesti najviše 11 mjeseci na moru. Međunarodni sindikati upozoravaju da su brojni mornari sada i po 15 mjeseci na dužnosti, zbog čega su 'opasno umorni'. U slučaju da brodovi na kojima se nalaze takve posade uplove u luke u kojima se strogo nadgledaju pravila o umoru posada, kapetani brodova mogli bi se naći pod ozbiljnim optužbama.
Iz Međunarodne federacije radnika u transportu (ITF, International Transport Workers' Federation), koja okuplja 700 svjetskih sindikata, stigla je poruka da se nakon 16. lipnja krovni radnički sporazum više neće moći produljivati kako bi se omogućio dodatni boravak mornara na brodovima nakon isteka njihovih ugovora. Ako se posade žele iskrcati, Federacija će im pomoći u tome, naglašavaju.
Mada usporavanje globalnog gospodarstva ponešto smanjuje općenitu potražnju, pa time i potražnju za morskim transportom, kombinacija manjka raspoloživih brodskih posada i drugih ograničenja koja koče kopneni transport bi, bez obzira na to, mogla postati i jednim od uzroka otežanog oporavka.
U trenucima u kojima pandemija u nekim dijelovima svijeta nimalo ne jenjava neće biti lako pronaći ravnotežu između potrebe za ograničenim kretanjem kako bi se ona suzbila i omogućavanja putovanja za brojne mornare. Zbog toga je trgovačkoj mornarici u idućih nekoliko tjedana, a možda i mjeseci, teško prognozirati mirno more.