Kroz ušicu igle sa 78 glasova za i šest protiv saborski su zastupnici izglasali Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU-a, odnosno tzv. Perkovićev zakon kojim se određuje da se europski uhidbeni nalog neće primjenjivati na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Ruke za zakon podigla je vladajuća većina, a protiv su bili Laburisti i Jadranka Kosor. HDZ glasovanje nije ni dočekao jer je nakon obraćanja Tomislava Karamarka napustio sabornicu
'Od samog početka našeg puta prema Europskoj uniji isticali smo želju da budemo dio nje i da se Hrvatska europeizira, da prihvati demokraciju i odbaci totalitarizam. Prošli smo dug put, ali bili smo vjerodostojni. Tu vjerodostojnost Vlada danas ubija Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima. Nije bitno tko će prekosutra doći u Zagreb, bitno je i žalosno to što je Vlada odustala od europskog ponašanja. Bojim se da to neće proći bez posljedica. Nisu shvatili da Hrvatska neće biti uspješna dok se ne suoči sa svojom prošlošću. Hrvatska je preuzela obvezu da postupi prema nalogu bez ograničenja i to sad ne možemo izigrati. Ako se usvoji ovakav prijedlog izmjena zakona, možemo reći da je izvršen udar na vladavinu prava. Od tada više nije bitno tko je lijevo i desno, nego tko je za demokraciju i europsku Hrvatsku', kazao je Karamarko u ime kluba zastupnika HDZ-a.
Rekao je da nema smisla Vladino obrazloženje da se ograničenje stavlja radi branitelja. 'Kažu da je zbog branitelja, ali nije korektno manipulirati braniteljima, jer svi znaju da nitko neće biti izručen po europskom uhidbenom nalogu jer se rat vodio u Hrvatskoj, a ne u zemljama članicama EU-a. U Njemačkoj i diljem Europe UDBA je ubijala iseljenike po nalogu Saveza komunista i za njih postoje nalozi, a ne za branitelje', rekao je Karamarko.
Tvrdi da ovaj zakon vrijeđa sve koji žele europsku Hrvatsku.
'Koja će biti posljedica zakona koja negira europsku pravnu stečevinu? Europska komisija može pokrenuti postupak pred sudom Europske unije i onda se može narediti ukidanje spornih odredbi. No još važnije, Hrvatska će ući u EU kao zemlja koja krši temeljne odredbe EU. Zamislite koliko će to koštati gospodarstvo i građane. Zbog čega? Da se ne saznaju tame iz komunističkog razdoblja. Vrijeme je da se suočimo s prošlošću. Vrijeme je da se Hrvatska uzdigne i krene europskim putem', zaključio je Karamarko.
No odgovor je ubrzo stigao od predsjednika SDP-ovog kluba zastupnika Igora Dragovana.
'Treba biti vjerodostojan i kad si na vlasti i kad si u opoziciji. Ne vrijede jedna pravila kad si na vlasti, a jedna kad si u oporbi. Vladavina prava bila je i 2006. i 2008., a sve te godine nije bilo snage ni volje da se dirne u stvari koje su kočile put u EU. Nikada nismo imali snage istražiti i zločine i sve što je bilo negativno u hrvatskoj prošlosti. I sada o tome govore ljudi koji su sudjelovali i nosili teret odgovornosti i bili na čelu službi koje su taj posao morale odraditi. Postavljam pitanje – zašto to niste napravili i zašto to sve ove godine nije riješeno?' zapitao je Dragovan
Kazao je da se zakon mijenja zbog svih hrvatskih građana, a ne zbog jedne osobe koja je, kako je dodao, bila bliski suradnik onih koji se danas protive izmjenama zakona i bliski suradnik pokojnog predsjednika.
'Ako je postojalo nešto nerazjašnjeno, to mora napraviti Hrvatska i hrvatski sudovi', kazao je Dragovan dodavši da će vladajući riješiti i razriješiti to.
U raspravi se javila i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor koja je predložila amandman kojim bi se ukinulo ograničenje. U raspravi je rekla da će se u prvim danima ulaska Hrvatske u EU itekako propitivati vjerodostojnost Hrvatske i podsjetila da se 2010. mijenjao Ustav.
'U konzultacijama oko izmjene Ustava 2010. nije nikada bilo nijedne primjedbe ni iz tada vladajuće koalicije, ali niti iz oporbenih stranaka da bi se u taj Zakon trebalo uvesti bilo kakvo ograničenje. Da jest, dakako da bismo to uzeli u obzir i da bi naši pregovarači radili na tom tragu. Kada je Zakon došao 2010. nakon promjene Ustava u Hrvatski sabor također, koliko ja znam, nije bilo primjedaba na tu odredbu, niti je bilo amandmana da bi ugradilo to ograničenje vezano za kolovoz 2002. Da je bilo takvog amandmana, sigurno je da bismo ga mi u Vladi itekako razmotrili. Od 2010., otkako je izglasan taj zakon do danas nijedna se pravna, pravosudna okolnost u tom smislu nije promijenila. Ništa se nije promijenilo', podsjetila je Kosor.
'Nema potrebe da u EU ulazimo s ijednim otvorenim pitanjem; imena me ne zanimaju, ona nisu važna, trebamo govoriti o funkcioniranju pravne države i onome što smo ispregovarali. A ako govorimo o daljnjim koracima, podupirem izmjene Ustava jer nijedno politički motivirano ubojstvo ne smije proći nekažnjeno. I mene zanima tko su bili suradnici UDBA-e i je li netko od njih i danas aktivan u političkom životu. Zaključimo već jednom tu knjigu', zaključila je Jadranka Kosor, no njezin amandman vladajući nisu prihvatili.
