To je 4. zahvat u Ustav donesen 1990., koji je proveden kako bi se omogućio završetak pristupnih pregovora i ulazak Hrvatske u EU.

Radi toga su ublaženi uvjeti za donošenje referendumske odluke o pristupu Hrvatske EU-u, za što će, umjesto sadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, ubuduće biti dovoljna većina birača koji pristupe referendumu.

Jednaka većina tražit će se i za donošenje drugih referendumskih odluka.

Još se, međutim, ne zna hoće li se smanjiti broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma na zahtjev građana.

Naime, SDP je prošli tjedan predložio da se referendum raspisuje na zahtjev pet umjesto deset posto birača, a većina je najavila da će prihvatiti takav amandman.

Na prošlotjednoj sjednici ustavnog odbora upozoreno je, međutim, kako bi, smanji li se postotak potreban za raspisivanje referenduma, mogla dogoditi zlouporaba referenduma, odnosno raspisati referendum o, primjerice, ograničenju ljudskih i manjinskih prava.

Većina u tom odboru zato je odbila takav amandman, a SDP je najavio da će u sutrašnjoj raspravi predložiti nov amandman kojim će i dalje tražiti da se broj potrebnih potpisa prepolovi, ali "uz određena ograničenja".

Ustavom će se omogućiti primjena europskog uhidbenog naloga od stupanja Hrvatske u članstvo EU-a, a vlada je svojim amandmanom predvidjela mogućnost izručenja hrvatskih državljana drugim državama i prije ulaska u EU, na temelju sklopljenih međunarodnih ugovora.

Ustavom će se ojačati neovisnost pravosuđa i osigurati neovisan izbor pravosudnih dužnosnika, utvrdit će se puna neovisnost Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju

Državljani članica EU-a imat će biračko pravo na lokalnim izborima, a sudovima će se dati ovlast da izravno primjenjuju pravo EU-a.

U Ustav će se dodati i posebna glava kojom će se utvrditi pravna osnova članstva Hrvatske u EU i sudjelovanje u europskim institucijama.

Uz "europske promjene", u ustavnu preambulu bit će uvrštene sve 22 nacionalne manjine, a vladinim amandmanom i formulacija o pobjedi hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom ratu.

Na vladinu intervenciju u ustavu će se navesti i da se država posebno skrbi za branitelje, hrvatske ratne vojne invalide, udovice i djecu poginulih hrvatskih branitelja.

Ustavom će se onemogućiti zastara kaznenih djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala

Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima će ubuduće glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima imaju prebivalište, no birat će fiksno tri zastupnika u Saboru, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore.

Ustavni suci će se, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Saboru, a sudac kojemu je istekao mandat će, ako Sabor ne imenuje novog, ostati na toj dužnosti do šest mjeseci nakon isteka mandata.

Vladinim amandmanom izbrisat će se predložena odredba da predsjednik Vrhovnog suda Saboru podnosi izvješće.

Ukinut će se ustavno ograničenje obveznog obrazovanja na osnovnu školu

O prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica Sabor će, umjesto dvotrećinskom, ubuduće odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz suglasnost predsjednika države.

Ako predsjednik uskrati suglasnost, odluku će donositi dvije trećine zastupnika.

Kvalificiranom većinom saborskih zastupnika ubuduće će se donositi i državni proračun

Pravo na pristup informacijama postat će ustavna kategorija, a promjenama se jača i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici.

Na vladin prijedlog ustavom će se utvrditi da predsjednik Republike svojom odlukom odredi ustrojstvo i djelokrug predsjednikova ureda, koji s vladinim stručnim službama surađuje u stvarima od nacionalnog interesa.

Ustav je do sada predviđao da se ustroj predsjednikova ureda uredi posebnim zakonom, ali da taj zakon u deset godina nije donesen.