Da saborski zastupnici nemaju redovno radno vrijeme, javnost je mogla upoznati kroz stanke od tjedan ili dva, na koje se ide onda kada 'obični' radnici ne mogu. No to što nemaju radno vrijeme odražava se i na duljinu rasprava, pa tako jedan dan na poslu možete provesti pet, a drugi dan i po 12 sati. Nakon prošlotjednog obaranja rekorda u najdužoj raspravi pokušali smo pobrojati koje se još sjednice ubrajaju u najduže
Oko 33 sata trajala je krajem prošlog tjedna rasprava o amandmanima na Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Izjašnjavanje o amandmanima, koje je započelo u četvrtak oko 15 sati i završilo u petak oko 23 sata, ujedno je najduža rasprava o jednoj točki dnevnog reda u saborskoj povijesti.
Uzme li se u obzir to da je zasjedanje u četvrtak započelo u 9.30 raspravom o drugim točkama te da je u petak nakon izjašnjavanja o amandmanima uslijedilo glasanje koje je potrajalo do poslije ponoći, neki od zastupnika u tom su rekordnom zasjedanju sudjelovali i više od 38 sati.
Uglavnom se radilo o zastupnicima Mosta koji su predložili gotovo 900 amandmana na zakon, zbog čega se izjašnjavanje o njima provodilo više od 24 sata, dakle i cijelu noć. Iako se radilo o stotinama amandmana, mostovci su zapravo predložili samo 75 amandmana, no svaki od njih predložili su 12 puta, odnosno svaki Mostov zastupnik predložio je isti amandman.
U Mostu, naime, nisu bili zadovoljni time što se zakonom za referendumske inicijative propisuju pravila, poput onog da se moraju objaviti njihovi donatori. Ustvrdili su da HDZ na silu i na brzinu želi donijeti zakon prije europskih izbora kako bi si povećali dozvoljena sredstva. Radi se o sredstvima koja dobivaju donacijama, a ne sredstvima iz proračuna. S druge strane, zbog podnošenja tolikog broja amandmana HDZ je prozvao Most za opstrukciju i odugovlačenje.
No nije to jedina rasprava koja je trajala cijelu noć. Prije točno godinu dana tada ujedinjena oporba oborila je rekord u najdužoj raspravi - čak 17 sati trajala je ona o izmjenama saborskog Poslovnika. Neuobičajeno, rasprava o jednoj od važnijih točaka krenula je u četvrtak nešto prije ponoći, a završila u petak oko 16.30. Pri tome su iz oporbe svako malo tražili stanke i tako je dodatno oduljili.
Iako se taj petak trebalo i glasati o izmjenama Poslovnika, za koje je oporba smatrala da su udar na slobodu govora zastupnika, oporbeni zastupnici uspjeli su odgoditi glasanje. No time je saborska bitka samo počela. Kako bi natjerali HDZ na kompromis, iz SDP-a su podnijeli više od 500 amandmana na izmjene Poslovnika. HDZ je sjeo za stol sa SDP-om te prilagodio neke izmjene, a glavna oporbena stranka povukla je svoje amandmane.
Trajanje rasprava do kasno u noć nije nepoznanica u Saboru, no učestalije je posljednjih nekoliko godina. Tako je, primjerice, rasprava o pitanju povjerenja ministru financija Zdravku Mariću početkom ožujka 2017. trajala do 2.30 u noći.
Do iza ponoći trajala je i rasprava o opozivu ministra obrazovanja Pave Barišića u veljači 2017., no ona je počela tek u popodnevnim satima.
U srpnju 2017. rasprava o Zakonu o pravobranitelju za djecu potrajala je čak do 1.30, no počela je u kasnim večernjim satima, odnosno poslije 22 sata.
Uobičajeno je da do kasnih noćnih sati, pa i iza ponoći, potraju rasprave o proračunu ili rebalansu, a među dužima je bila i ona o uvođenju kriznog poreza. Mnogima su pritom ostale urezane u pamćenje rasprave između bivših ministara financija Slavka Linića i Ivana Šukera, pri čemu je Linić znao gubiti i živce.
Bilo je rijetkih primjera kada je Sabor raspravljao o nekoj točki dva dana, no u tim slučajevima rasprava je ipak bila prekinuta te nastavljena sljedeći dan ujutro.