Predsjednica tog saborskog odbora Renata Sabljar Dračevac istaknula je da se proglašavanjem Nacionalnog dana palijativne skrbi u Hrvatskoj željelo pružiti podršku svima koji se suočavaju sa uznapredovalo neizlječivom bolešću, kao i njihovim obiteljima te kontinuirano poticati unaprjeđenje sustava palijativne skrbi i javno istaknuti brigu jednih za druge.

Cilj i svrha palijativne skrbi je, kaže, održati i unaprijediti kvalitetu života palijativnih bolesnika, pružiti podršku njihovim obiteljima te kroz sustav palijativne skrbi ublažiti patnju i bol, neovisno o tome gdje se bolesnik nalazi.

Sabljar Dračevac rekla je i da podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da svake godine 56,8 milijuna ljudi treba palijativnu skrb, a 25,7 milijuna je u zadnjoj godini života. No, upozorila je da na svijetu samo 14 posto osoba koje trebaju takvu skrb ju zaista i dobije.

Iznijela je i podatak da je u Hrvatskoj u 29 bolnica ima 363 kreveta za palijativne bolesnike od kojih ih je najveći broj u općoj bolnici Varaždin, njih 89.

Sabljar Dračevac rekla je da je u palijativnoj skrbi važan angažman zdravstvenog, ali i socijalnog sustava te cijele zajednice na lokalnoj i regionalnoj razini, jer 80 posto palijativnih bolesnika želi umrijeti u svom domu.

"U Hrvatskoj nedostaje hospicija i palijativnih kreveta te se umirući bolesnici često nalaze na odjelima za akutno zbrinjavanje gdje ne mogu dobiti primjerenu skrb", upozorila je.

Podržavši u ime Vlade taj prijedlog, državni tajnik Tomislav Dulibić je, na upit SDP-ove Andreje Marić, odgovorio da je prijedlogom Nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi do 2028. oko 30 posto predviđeno povećanje kreveta u bolnicama za palijativnu skrb te povećanje mobilnih timova i koordinatora.

Tijekom rasprave vladajući i oporba podržali su taj prijedlog te istaknuli važnost donošenja Plana kojim bi se ojačao taj sustav, osnovalo dovoljno mobilnih palijativnih timova i odredilo dovoljno koordinatora te u bolnicama osiguralo više kreveta.