Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o konačnoj verziji izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje je oporba prije dva tjedna žestoko napala tvrdeći da zahvaljujući tim izmjenama, odnosno redefiniranju odnosa predstavničke i izvršne vlasti kod donošenja proračuna, lokalni čelnici postaju nesmjenjivi
'Lex faraon', 'lex šerif' odnosno 'lex šerif Bandić', neke su od kvalifikacija koje je na račun zakona izrekla oporba, ministar uprave Lovro Kuščević te je tvrdnje odbacio te ponovio kako izmjene trebaju pridonijeti većoj političkoj stabilnosti i boljoj suradnji predstavničkog i izvršnog tijela te boljem neposrednom odlučivanju građana.
I pred drugo čitanje zakona iz Vlade, odnosno resornog Ministarstva uprave, uvjeravaju da se izmjenama jača uloga predstavničkih tijela, dakle vijeća i skupština, te osigurava stabilnost za provođenje projekata, prije svih EU-projekata.
Između dvaju čitanja, u zakonu su se 'dogodile' određene promjene, a najvažnija je da referendum za opoziv načelnika, gradonačelnika i župana sada može predložiti i dvije trećine vijećnika. Do sada se to moglo učiniti samo na zahtjev 20 posto birača.
Vlada je odustala od određivanja vijećničkih naknada i ostavila predstavničkim tijelima da sama to reguliraju. Propisala je i da čelnik tijela, koji je ponovno izabran nakon prijevremenih izbora, mora predložiti novi proračun u roku od 45 dana od dana izbora, a predstavničko tijelo ga mora prihvatiti u roku od idućih 45 dana.
Sabor će u srijedu raspraviti i konačan tekst zakona o financiranju općina, gradova i županija koji bi na jednostavniji i pravedniji način trebao definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija.
Ključno je da se prihod od poreza na dohodak u cijelosti prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a njegova raspodjela pojednostavljuje na način da je udio općine, odnosno grada u ukupnom prihodu od poreza na dohodak 60 posto, udio županije 17, udio za decentralizirane funkcije šest te udio za fiskalno izravnanje 17 posto.
'Ukupni neto efekt tog zakona bit će 1,4 milijarde kuna', kazao je ministar Zdravko Marić.