Racio zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti izazvanih epidemijom koronavirusa je zaustaviti ovršne postupke u vrijeme posebnih okolnosti, objasnio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković podsjetivši kako se zbog istih razloga ne vode ovrhe na sudovima, ni pred javnim bilježnicima, a nema ih ni putem Financijske agencije (Fina).

Jedine nepokrivene ostale su ovrhe na stalnim primanjima, plaći i mirovinama, a ovim zakonom kažemo da zastaju i na tim postupcima, istaknuo je Bošnjaković.

Zakonom, koji je Sabor usvojio jednoglasno (sa 123 glasova 'za'), a na snagu stupa prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, uređeno je da za vrijeme trajanja epidemije ne teku zatezne kamate u ovršnim i stečajnim postupcima.

Propisano je da razlozi, koji se po Stečajnom zakonu smatraju stečajnim razlozima, a nastupili su za trajanja epidemije, nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

Strancima se produljuje važenje dozvola

Kako bi se smanjili socijalni kontakti u policijskim postajama koje provode upravne postupke, Sabor je dopunio dva zakona i tako omogućio da se strancima produlji važenje dozvola boravka do 30 dana od dana prestanka epidemije.

Radi se o dopunama zakona o strancima i o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji.

Spomenute radnje u upravnom postupku odnose se, primjerice, na podnošenje zahtjeva za produženje privremenog boravka, za izdavanje dozvole boravka (iskaznice), za zamjenu dozvole boravka zbog proteka roka važenja, zbog promjene podatka, oštećenja ili dotrajalosti dozvole boravka itd.

Na važećem boravku u Hrvatskoj je oko 66.600 državljana trećih zemalja, dakle onih izvan EU-a, oko 10.000 ima stalni, a 56.000 privremeni boravak, najviše zbog rada (oko 46.000) i spajanja obitelji.

U Hrvatskoj je i oko 12.500 državljana članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji, oko 6700 ima stalni, a 5700 privremeni boravak, najviše u svrhu spajanja obitelji ili korištenja nekretnina.

Povećan prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje

Sabor je izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju povećao prihodovni cenzusa za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Po novome, pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna imaju osobe kojima mjesečni prihodovni cenzus po članu obitelji ne prelazi 1563 kune, odnosno 2000 kuna za samce.

Vlada tumači kako će se na taj način poboljšati položaj umirovljenika budući da je proteklih godina zbog indeksacije mirovina, odnosno njihova rasta, dio umirovljenika izgubilo pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Procjena je da će predloženim promjenama dodatnih 200.000 osiguranika ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, za što će trebati osigurati dodatnih 160 milijuna kuna.

Zakonskim izmjenama utvrđena je i formula prema kojoj će se cenzus svake godine usklađivati. Zastupnici su, zbog sprečavanja zaraze koronavirusom, glasovali elektronički i ručno, iz sabornice i još dviju prostorija.