Zvonimir Troskot (klub Mosta) upozorio je na problem neulaganja potpora u poduzetništvo i smatra kako su potpore gospodarstvu općenito nedovoljne.

Ustvrdio je kako je u Hrvatskoj na djelu antipoduzetnički duh i antitržišna ekonomija te da su zbog Hrvatske gospodarske komore (HGK) žrtvovani poduzetnici, a zbog Hrvatske obrtničke komore (HOK) obrtnici. Ne provode se strukturne reforme i blokira se iskorak u tržišnu ekonomiju, drži Troskot. Kaže da je Hrvatska u EU posljednja po produktivnosti i konkurentnosti i jedino ulaganje u poduzetništvo nas može izvući iz teške situacije u kojoj se nalazimo. Sve drugo značilo bi povećanje državnog aparata kojeg više ne bismo mogli financirati, smatra Troskot.

Miro Bulj (Most) rekao je da se potpore dodjeljuju po kriteriju stranačkih iskaznica. Založio se za potpore poljoprivredi, a željeznici da se ne ukidaju linije. Založio se i za potpore brodogradnji kao hrvatskom brandu, ali, kaže Bulj, nažalost se nisu gradili brodovi, a konkretno u Brodotrogiru radnici ne primaju plaće, a obnavljali su Končarev hotel Medenu, ustvrdio je.

Branko Grčić (klub SDP-a) istaknuo je kako potpore nezaustavljivo rastu, što znači da postoji previše problema u gospodarstvu i da država mora intervenirati. Problem nije samo brodogradnja i prijevoznički sektor, nego nema dovoljno potpora za istraživanja i razvoj, smatra Grčić. Ako mjere protiv korone do ljeta ne budu dale očekivane rezultate bit ćemo u velikim problemima, upozorio je.

Marijana Puljak (klub Centar - Glas) upitala je koji je cilj potpora, dodavši da se njima ugrožava tržišno nadmetanje između onih koji ih dobivaju i onih koji ne. Horizontale potpore, primjerice, za istraživanje su dobre, ali sektorske za brodogradnju ili željeznicu su loše, jer je to kao ubacivanje novca u crnu rupu a, ono što bi moglo donijeti rezultate se zanemaruje, smatra Puljak. Nedovoljnim drži ulaganje u sitno i srednje poduzetništvo, a previše u propale industrije. Stoga je Puljak izrazila bojazan da ćemo iz krize izlaziti puno dulje i teže nego ostale zemlje EU.

Danijel Spajić (klub Domovinskog pokreta) ocijenio je da je Hrvatska jedna od najnerazvijenijih zemalja EU, izrazivši žaljenje što se potpore ne koriste za ravnomjerni razvoj zemlje. Domovinski pokret podržava potpore gospodarstvu i smata ih potrebnim, no čini se da ne daju rezultate. Očito nešto ne radimo dobro, jer se iselilo 400.000 građana, ocijenio je Spajić. Poručio je kako očekuje javnu objavu tko je sve primio potporu.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) podsjetila je na Vladin doprinos u očuvanju radnih mjesta sa 4000 kuna mjesečno po zaposleniku uz oslobađanje plaćanja doprinosa.

Udio ukupno dodijeljenih potpora u BDP-u u 2019. godini je iznosio 3,80 posto, potpore po zaposlenom iznosile su 9.775,33 kune, potpore po stanovniku u Hrvatskoj 3.707,63 kune dok je udio potpore u rashodima države iznosio 10,87 posto, izvijestio je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić.

Od ukupnog iznosa dodijeljenih potpora u 2019. od 15.201,3 milijuna kuna, na potpore u sektoru poljoprivrede i ribarstva odnosi se ukupan iznos od 6.677,1 milijun kuna potpora ili 43,9 posto udjela u ukupno dodijeljenim potporama, dok se na sektor industrije i usluga odnosi ukupan iznos od 8.524,2 milijuna kuna ili 56,1 posto udjela.

Tijekom 2019. potpore u sektoru poljoprivrede i ribarstva dodijeljene su u iznosu od 6.677,1 milijun kuna, što je više za 8,4 posto u odnosu na 2018. godinu te za 28,2 posto u odnosu na 2017. godinu, navodi se u Izvješću.

Potpore u sektoru industrije i usluga u 2019. godini dodijeljene su u iznosu od 8.524,2 milijuna kuna te su manje za 3 posto u odnosu na 2018. godinu i više za 19,4 posto u odnosu na 2017. godinu.

Regionalne potpore dodijeljene su u 2019. u iznosu od 956,9 milijuna kuna, što je više za 11,7 posto u odnosu na 2018. godinu te manje za 53,6 posto u odnosu na 2017. godinu, .

Potpore na lokalnoj razini od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodijeljene su 2019. u ukupnom iznosu od 696,6 milijuna kuna potpora, što je više za 26,2 posto u odnosu na 2018. godinu i za 46,3 posto u odnosu na 2017. godinu.

U odnosu na prikazane podatke u Izvješću za 2019. godinu primjetan je rast dodijeljenih državnih potpora uključujući potpore male vrijednosti koje ne prelazi 200.000 eura u kunskoj protuvrijenosti po korisniku u dvije fiskalne godine.

Struktura državnih potpora u kojoj bi prevladavale horizontalne potpore u odnosu na sektorske potpore, još uvijek nije postignuta, a što je najvećim dijelom posljedica gospodarskih prilika u kojima se zahtjeva povećani angažman i dodjela državnih potpora sektorima koji se susreću s teškoćama. Poglavito u dijelu sektoru brodogradnje i poslovnih događaja koji su rezultirali urušavanjem brodograđevne industrije u Puli i Rijeci, navodi se u izvješću.

Uslijed zbivanja i teškoća uzrokovanih koronavirusom u 2020., za očekivati je da će se struktura dodijeljenih državnih potpora, kao posljedica globalne ekonomske krize, mijenjati u smjeru koji će obilježiti državne intervencije kojima je cilj spas gospodarstava, dodaje se.

Takav trend u kojem se očekuju pomoći različitim sektorima gospodarstva, sigurno će i u Hrvatskoj i na razini EU u određenom vremenskom razdoblju utjecati na promjenu strukture dodijeljenih državnih potpora. Intervencije države na samom tržištu su opravdane u odnosu na moguće distorzije tržišnog natjecanja, a što je bila nužnost zbog svih negativnih utjecaja koronavirusa na globalnoj razini. U suprotnom i bez adekvatnih mjera države, isto bi prijetilo urušavanjem mnogih nacionalnih ekonomija, ističe se, među ostalim, u Izvješću.