Dnevnik navodi da taj kodeks nije donesen više od šest godina nakon što je njegovo usvajanje predloženo Hrvatskoj kao jedna od mjera za sprečavanju korupcije.

U Strategiji borbe protiv korupcije 2015.-2020. Hrvatska si je sama zadala kraj 2015. godine kao rok za usvajanje takvog kodeksa, no taj rok je debelo prekoračen, a proces usuglašavanja nacrta kodeksa ponašanja još traje. “Takva je situacija krajnje nezadovoljavajuća”, piše u novom izvješću GRECO-a, usvojenom krajem rujna u Strasbourgu, ali objavljenom tek danas.

Iz Sabora su autorima GRECO-ova izvješća poslali informaciju da je prvi nacrt kodeksa ponašanja saborskih zastupnika pripremljen i u lipnju 2019. poslan političkim strankama na razmatranje te da se još usuglašava konačan nacrt koji bi išao u proceduru izglasavanja. Drugim riječima, sve i dalje stoji na mjestu, što je potaknulo GRECO na novo upozorenje Hrvatskoj.

“Hrvatska ostaje gotovo jedina od zemalja članica GRECO-a koja nema usvojen etički kodeks ponašanja parlamentaraca. Zbog toga žalimo”, piše u izvješću Skupine država protiv korupcije. I Europska komisija je u nedavnom izvješću o stanju vladavine prava u Hrvatskoj primijetila da je neobično da kodeks ponašanja, kakav postoji za državne službenike, ne postoji za saborske zastupnike ni osobe na najvišim izvršnim dužnostima.

Kodeks koji bi vrijedio za saborske zastupnike trebao bi dati smjernice o tome kada bi se zastupnici trebali samoizuzeti od glasanja o nekim odlukama kad se javlja mogućnost sukoba interesa, ili o tome kako bi se trebali ponašati u situacijama kad im se nude darovi ili kakva druga korist pri obavljanju javne dužnosti. Kodeks bi trebao propisati i mehanizam nadzora i provedbe, da ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, već da ga se saborski zastupnici pridržavaju.

Od pozitivnijih ocjena u izvješću, GRECO navodi da je Hrvatska djelomično ispunila preporuku o boljoj komunikaciji tužitelja i sudaca s javnošću, kao i preporuku o obvezi podnošenja imovinskih kartica za suce i tužitelje, donosi Večernji list.