Iako ni aktualna predsjednica ni bivši premijer još nisu potvrdili svoj ulazak u ring, njihove kandidature doživljavaju se kao gotova stvar. Prema posljednjem istraživanju raspoloženja birača, Zoran Milanović je na krilima izbornog uspjeha SDP-a uzletio do gotovo 20 posto, dok je Grabar Kitarović skliznula na 34,5 posto podrške birača.

>>> Utrka za Pantovčak: Predsjednici pada potpora, Milanoviću raste

U drugom krugu, pokazuju rezultati CRO Demoskopa, predsjednicu bi podržalo oko 55 posto, a Milanovića oko 39 posto birača. Dobar je to rezultat za SDP-ovca u trenutku u kojem vjerojatni kandidat desnice Miroslav Škoro osvaja 13,8 posto, a protestni Mislav Kolakušić 13,1 posto glasova.

Milanovićeve šanse mogle bi biti i znatno veće od prikazanih u slučaju veće izlaznosti birača, s obzirom na to da bi se u drugom krugu on prometnuo u kandidata 'promjene', a HDZ i SDP kao mainstream stranke na euroizborima su zajedno osvojile svega 12 posto ukupnih glasova birača. Sve to, naravno, pod pretpostavkom da je bivši premijer naučio pokoju lekciju, pa uspije ničim ne antagonizirati svoje potencijalne glasače - u što bi se malo tko dao kladiti.

Potvrdu kandidature Zorana Milanovića na današnjoj sjednici Predsjedništva SDP-a najavili su izvori iz vrha stranke još krajem prošlog tjedna, pozivajući se na rezultate internih anketa prema kojima bivši premijer uvjerljivo - s više od 50 posto podrške - vodi u odnosu na ostale testirane SDP-ovce, među kojima su bili Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivo Josipović, Rajko Ostojić i Davorko Vidović.

Bez obzira na to što Milanovićevo političko uskrsnuće neće dobro sjesti ni svima u SDP-u, a kamoli na širem lijevom spektru, ne očekuju se znatniji otpori njegovoj kandidaturi. U proteklih šest mjeseci 'nevidljive' kampanje protivnici su utihnuli, usamljeni u javnom kritiziranju bivšeg šefa socijaldemokrata te njegovog političkog i stranačkog naslijeđa.

Ideji o Milanovićevoj kandidaturi javno se, na samom početku, usprotivio primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, ustvrdivši da se on previše distancirao od SDP-a te je 'kao stranački kandidat sam sebe diskvalificirao'. Politički tajnik SDP-a Davorko Vidović, jedan od najotvorenijih oponenata Zorana Milanovića, još krajem svibnja zalagao se za predizbore u slučaju da bude više zainteresiranih kandidata. Neki su, poput bivšeg predsjednika i povratnika u SDP Ive Josipovića, ispipavali teren, no izgledno je da su se povukli pod naletom glasnih milanovićevaca, poput Željka Jovanovića, Gordana Marasa i Peđe Grbina.

Očekuje se da će Milanovićevu kandidaturu podržati veći dio ljevice, prvenstveno Amsterdamska koalicija - uz izuzetak GLAS-a Anke Mrak Taritaš u slučaju da bivši premijer prihvati podršku HNS-a Ivana Vrdoljaka, nekadašnjeg potpredsjednika Milanovićeve vlade koji je svog bivšeg šefa u kontroverznom istupu nazvao 'političkim kapitalcem kojih Hrvatska nema puno i sve ih je manje'.

Milanović, međutim, ne može računati na podršku čelnice START-a Dalije Orešković. Ona je u travnju otkrila da je razgovarala s njime, kao i da su utvrdili slična razmišljanja o tome kako ubuduće birati predsjednika; u Hrvatskom saboru. Čini se ipak da rezultati euroizbora nisu išli na ruku njihovoj potencijalnoj suradnji. U subotu je Orešković potvrdila da neće podržati bivšeg premijera.

'Sporna mi je činjenica da je njegov predstojnik ureda (Tomislav Saucha, op.a.) bio taj koji je bio jezičac na vagi da se održi vlada Andreja Plenkovića i što je dio njegove vlade pretrčao u klub Milana Bandića, a miriši mi to na koaliciju SDP-a i HDZ-a, koja je ispod površine, ali buja prema gore', kazala je Orešković na N1, dodajući da Hrvatskoj treba jasan zaokret.

Misli li tako i većina birača, znat će se nakon prvog kruga predsjedničkih izbora krajem godine.