Unutar američke administracije postupno se mijenja politika prema zapadnom Balkanu i posebice Bosni i Hercegovine te valja očekivati kako će se SAD ubuduće snažnije angažirati u regiji, ocijenio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u razgovoru koji je u petak objavio sarajevski "Dnevni avaz"
'SAD ima što reći i želi brze promjene na zapadnom Balkanu i to je stajalište ne samo u State Departmentu nego i u Pentagonu', izjavio je Picula iznoseći dojomove s nedavnog puta u SAD gdje se sastao s predstavnicima američke administracije i nevladinog sektora.
Picula je istaknuo kako su u SAD-u sve nestrpljiviji u odnosu prema BiH i očekuju dogovor unutar te zemlje.
'Sada se u Washingtonu nešto zbiva. Amerika polako mijenja poziciju 'daytonske ortodoksije'', kazao je Picula pojašnjavajući kako je to njegov dojam koji je stekao nakon razgovora u State Departmentu.
Sigurno je kako tamo i dalje ima ljudi koji drže da Daytonski sporazum ne bi trebalo mijenjati no sve je više pristalica teze da je taj dokument kojim je 1995. godine okončan rat u BiH u nekim bitnim dijelovima 'zahrđao' te je postao neprimjenjiv, kaže Picula.
Takvi drže da se, ostajući uz duh i slovo Daytona, ipak mora razmisliti o novim rješenjima jer BiH ne može ostati izolirani otok, pojasnio je nekadašnji šef hrvatske diplomacije.
Političke promjene koje su nužne u BiH morat će pratiti i one na gospodarskom planu i one se moraju provesti što prije, drži Picula.
'S istekom 2013. godine vjerojatno odlazi i jedno dugo razdoblje potpuno pasivnog odnosa svijeta prema strukturnom urušavanju jedine balkanske države bez unutarnjeg konsenzusa o EU perspektivi', zaključio je Picula.
On je ove ocjene iznio u jeku sve veće političke krize u BiH prouzročene izostankom očekivanih reformi nužnih za približavanje te zemlje EU-u.
Banjolučke 'Nezavisne novine' u petak prenose kako će na sastanku Vijeća EU-a koje se treba okupiti u Bruxellesu 17. prosinca kako bi raspravljalo o pitanjima vezanim za proširenje Unije biti usvojeni zaključci koji će oštro kritizirati bosanskohercegovačke političare.
U nacrtu zajključaka do kojih je došao banjolučki list političare u BiH se kritizira zbog nedostatka političke volje nužne za napredak zemlje a posebno će biti istaknuta neprihvatljivost 'antidaytonske i nacionalističke retorike' nekih od tih lidera kao i njihova nespremnost da postignu dogovor o provedbi presude Euripskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci'.
Očekuje se da Vijeće EU-a da potporu nakani Europske komisije da suspendira financijsku pomoć BiH iz pretpristupnih fondova vrijednu 45 milijuna eura.
