U dokumentima State Departmenta nalazi se nekoliko desetaka depeša veleposlanstva SAD-a u Moskvi o mogućim naručiteljima ubojstva bivšeg agenta KGB-a Aleksandra Litvinenka, ubijenog u Londonu u studenome 2006, kojega je, kako se sumnja, dala otrovati ruska vlast
Sasvim razumljivo, američka diplomacija se ozbiljno promptno zainteresirala za ubojstvo bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinenka
U izvještajima koje je State Department dobio iz Moskve i Londona, ali i iz Madrida, Osla, Pariza, Tbilisija, Bratislave, Tokija i Hamburga, opisuje se mreža koju je navodno stvorio sadašnji premijer, a tadašnji ruski predsjednik Vladimir Putin.
Među teorijama kojima se barata, najčvršća je ona koja govori da se navalilo odmah na Putina (tadašnji mediji su bili prepuni špekulacija da je ruski predsjednik naručio to ubojstvo) da bi ga se prisililo da odstupi s čelnog mjesta Rusije u korist kandidata iz neke od liberalnijih struja (kao što je ispalo s Medvjedevim).
U tajnoj depeši koju posjeduje španjolski dnevnik El País, a koja nije objavljena iz sigurnosnih razloga jer se opravdano sumnja da bi se moglo naštetiti ljudima koji su spomenuti u tom dokumentu, veleposlanstvo SAD-a u Moskvi donosi mišljenja viđenijih osoba iz akademske i medijske scene u Rusiji, koje odreda zaključuju da postoji povezanost između ubojstva Litvinenka i smaknuća ruske novinarke Anne Politkovskaje, koja je bila stala Putinu na žulj.
Litvinenko je bio agent KGB-a, a zatim agencije koja je naslijedila KGB u Rusiji, FSB-a, ali je pobjegao u London, gdje je dobio politički azil, nakon što je prozvao korupciju u krugovima ruskih vladara i obavještajaca.
Između drugih informacija, Litvinenko je iz Londona pisao i o tome da su ruski špijuni organizirali neke atentate koji su pripisivani Čečenima kako bi se opravdao drugi rat koji je Putin poveo u toj pokrajini.
Nedugo nakon toga, Litvinenko je upao u tešku agoniju, smrt ga je polako uzimala, a liječnici su uz pomoć vojnih analitičara iz Velike Britanije i SAD-a konstatirali da je otrovan radioaktivnim materijalom polonij 210 koji upućuje na 'radnu snagu' iz Moskve.
Osveta djelatnika FSB-a zbog 'izdaje' Litvinenka kao mogući razlog smrti, kaže se u dokumentima State Departmenta, ipak nije dovoljan pa pravi razlog treba tražiti u borbi za vlast u Kremlju i u interesima Vladimira Putina.
