Cilj projekta je transformacija DIA-e, koja se posljednjih deset godina bavila dvama ratovima, u obavještajnu mrežu usmjerenu na nove prijetnje, blisku CIA-i i elitnim specijalnim jedinicama.

Kad se širenje završi, DIA bi trebala imati oko 1.600 ‘skupljača’ na pozicijama širom svijeta, što je dosad nezabilježen slučaj za agenciju koja je proteklih godina na terenu imala nekoliko stotina agenata.

U taj povećani broj uključeni su vojni atašei i ostali pripadnici agencije čije djelovanje nije tajno. Američki dužnosnici navode da će se širenje mreže obaviti u razdoblju od pet godina i popunit će se novom generacijom tajnih agenata. Uvježbavat će ih CIA u suradnji s Operativnim zapovjedništvom specijalnih snaga, a zadatke će dobivati od ministarstva obrane.

Prema dužnosnicima, obavještajni prioriteti Pentagona su islamistički militanti u Africi, trgovina oružjem iz Sjeverne Koreje i Irana te vojna modernizacija koju provodi Kina.

Reformom DIA-e, u kombinaciji s rastom CIA-e nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., nastat će špijunska mreža dosad nezabilježene veličine. Taj plan odražava sklonost administracije predsjednika Baracka Obame špijunaži i tajnim akcijama u odnosu na primjenu konvencionalne sile. On se također uklapa u nastojanja da se kodificiraju protuterirističke politike u trajnom sukobu i sakupe podaci izvan zemlje nužni da bi se to obavilo.

Za razliku od CIA-e, obavještajna služba Pentagona nije ovlaštena provoditi tajne operacije koje prelaze granice prikupljanja podataka, poput napada bespilotnim letjelicama, političke sabotaže i naoružavanje militanata.

No, DIA već dugo ima značajnu ulogu u procjeni i identifikaciji ciljeva za američku vojsku, koja je proteklih godina otvorila niz baza za bespilotne letjelice, od Afganistana do istoka Afrike, piše The Washington Post.