'Među osuđenima za korupciju nalaze se gradonačelnici, političari i javne osobe. U tijeku je više postupaka protiv visokopozicioniranih državnih dužnosnika prijavljenih u prethodnim godinama', navodi se u izvješću američkog State Departmenta.

Kao jedan od tih slučajeva navodi se sudski postupak protiv bivšega HDZ-ova ministra prometa Božidara Kalmete i više suoptuženika za korupciju u vezi s pronevjerom 2,85 milijuna eura koji je pokrenuo Županijski sud u Zagrebu 2017. godine.

Utvrđeno je kako su sudovi uglavnom izricali zakonom predviđene kazne u slučajevima kad je počinitelj osuđen, a u određenim predmetima presude su bile ukinute nakon žalbe kao što je bilo u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je s dvojicom suoptuženika 19. listopada na Županijskom sudu u Zagrebu oslobođen optužbi da su pružili povlašten tretman konzervativnoj nevladinoj organizaciji 'U ime obitelji' u zamjenu za političku podršku.

Podsjetimo, Milan Bandić bio je optužen da je udruzi 'U ime obitelji' omogućio besplatno korištenje štandova u vlasništvu grada, što bi inače platili najmanje 308.000 kuna (47.700 USD), za prikupljanje potpisa za zabranu istospolnih brakova 2013. godine. Županijski sud u Zagrebu utvrdio je da je Bandić postupao u sklopu diskrecijskih prava gradonačelnika.

U izvještaju je zaključeno kako je korupcija i dalje problem te se procesuira popriličan broj istaknutih predmeta u vezi s korupcijom. Dužnosnici se katkad nekažnjeno bave koruptivnim radnjama.

Romi su najmarginaliziranija zajednica u zemlji

Najugroženije etničke manjine u Hrvatskoj su osobe srpske i romske nacionalnosti. Navodi se kako su se pripadnici srpske nacionalne manjine suočavali s govorom mržnje, grafitima i drugim oblicima uništavanja srpskih spomenika te znatnom diskriminacijom u pravosudnom sustavu, posebno u smislu nestalih osoba i ratnih zločina.

Također, protuprosvjednici su često kršili pravo slobodnog okupljanja tako da su izvikivali prijetnje i koristili se govorom mržnje tijekom mirnih srpskih komemoracija.

Na potpunom rubu društva žive Romi jer kako je utvrđeno u istraživanju Vladina Ureda za i prava nacionalnih manjina u kolovozu prošle godine, Romi su najmarginaliziranija zajednica u zemlji, koja uglavnom živi u izoliranim i siromašnim naseljima bez pristupa osnovnoj infrastrukturi, obrazovanju ili zapošljavanju.

Podaci pokazuju da je 28 posto Roma starijih od 14 godina završilo samo osnovnu školu, da ih je 44 posto nezaposleno te da ih samo 50 posto ima kupaonicu u domu.

Osim Srba i Roma, rasizam i ksenofobija usmjereni su i prema lezbijkama, homoseksualcima, biseksualnim, transrodnim i interseksualnim osobama te izbjeglicama u medijima i na internetu. To su podaci izvješća Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe koja je zabilježila eskalaciju govora mržnje u javnom diskursu u zemlji od travnja do prosinca 2017. godine te rast nacionalizma među mladima, često u obliku veličanja ustaškog režima iz 2. svjetskog rata.

U izvješću se ističe da vlasti nisu dovoljno uspješno osudile govor mržnje i promicale toleranciju.

Policijsko nasilje nad azilantima i migrantima

Vlada je bila kritizirana zbog odbijanja ilegalnih migranata te policijskog nasilja nad azilantima i migrantima, a posebno na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom, što je uključivalo verbalne uvrede i prostote, uništavanje imovine i premlaćivanja.

Također, policija je držala obitelji u ćelijama i kazneno-popravnim ustanovama na dulja razdoblja, a ne u prihvatnim centrima za strance. Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR) je u travnju prošle godine naredila Vladi da pusti jednu obitelj iz pritvora te joj omogući slobodu kretanja.

Nadalje, nevladine organizacije izvijestile su da su vlasti na granici sa Srbijom i BiH onemogućile nekim migrantima da zatraže međunarodnu zaštitu.

>>> Građani policiji prijavili migrante u istočnom dijelu Splita, ali rasplet je bio bizaran

Ministarstvo unutarnjih poslova javno je demantiralo sve te navode te objavilo da nisu pronašli dovoljno konkretnih podataka za pokretanje kriminalističkih istraga tijekom istrage zaprimljenih pritužbi.

Cenzura i prijetnje nasiljem novinarima

Iako je Ustavom zajamčena sloboda izražavanja te sloboda tiska i medija, često su se kršila ta prava, pa tako informacije o vlasništvu nekih lokalnih radijskih i televizijskih postaja nisu uvijek bile dostupne javnosti. Također, uočena je pristranost, cenzura i izloženost domaće javnosti zlonamjernim utjecajima.

Jedan od primjera ograničavanja slobode medija je slučaj kada je Gradska skupština grada Siska zabranila novinaru Hrvatske radiotelevizije Igoru Ahmetoviću da pristupi otvorenoj sjednici gradske skupštine za potrebe izvještavanja, 22. veljače.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) javno je zatražilo od Grada Siska da ukine tu zabranu navodeći da predstavlja povredu ustavnog prava na slobodno izvještavanje i pristup informacijama. Na kraju godine tužba koju je Ahmetović pokrenuo protiv grada još je bila u postupku.

Zatim fizički napadi i prijetnje novinarima, a osobito prijetnje preko interneta još su jedan problem povrede prava na slobodu medija. Kako je utvrđeno, Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima.