Jedan od temelja suvremenog ekonomskog rasta leži u navici konstantnog kupovanja novoga. Iako tzv. 'DIY (do it yourself) magazini' i dalje postoje, zahvaljujući novim tehnologijama čak i u izrazito zanimljivijim formama, samostalno obnavljanje kućanstva, popravljanje kućanskih aparata (...) sigurno više ne našim trajnim zanimacijama – za uređenje potkrovlja angažiramo obrt, a nakon kvarenja LCD – a  kupujemo novi. No zašto naši roditelji i djedovi često sve znaju napraviti sami, a 'milenijci' ih imaju na hitnoj liniji s crvenim gumbom i kad izgori osigurač? Jedan od 'krivaca' zacijelo je mjesečnik Sam svoj majstor.

Rasprodana naklada i 200 autora

Popularni SAM, kako se prikladno i znakovito skraćeno isticao naziv časopisa, pridružio se Vjesnikovoj obitelji  s VUS-om, Startom, Studijom (...) prvim brojem objavljenim 1. travnja 1975. godine. No da produkt na kioscima ne nosi karmu prvoaprilske šale, ubrzo su potvrdile i naklade – prvi broj izdan je u 71.000 primjeraka što je redovito rasprodavano u mjesec dana, da bi 1983. naklada došla do vrhunca sa 152.000 prodanih SAM-ova mjesečno! Uspjeh je bio usko povezan sa samim društveno-ekonomskim okolnostima sredine sedamdesetih i osamdesetih. Jugoslavensko 'ekonomsko čudo' iz optimističnih pedesetih i šezdesetih postalo je neuvjerljivo, a svijet je na globalnoj razini također pogađala recesija i potreba za štednjom energenata uzrokovana naftnom krizom. Dugogodišnji urednik Ivan Kreutz u poslu se dobro iskalio sudjelujući prije pokretanja SAM-a u uređivanju vodiča kroz TV pop kulturu Studio, pa je dobro razumio da se SAM ne smije ograničiti samo na fanatične krugove hobista već mora biti odgovor na 'nasušnu potrebu da čovjek vodi svoje kućanstvo'. 

SAM je zacijelo bio najbolji primjer komunikacije s čitateljima i njihove integracije u kreaciju sadržaja. Ljubitelji SAM-a mogli su se pismom obratiti redakciji s iskazom interesa za obradu pojedinih područja npr. fotografije  te biti izabrani za pisanje članaka. Tako se oko SAM-a u svijetu bez interneta isplela impresivna mreža od preko 200 suradnika! Snažna uključenost čitatelja osjećala se i kroz specijalan prilog, obično smješten u sredini časopisa, u kojem su pravi stručnjaci uz detaljne nacrte odgovarali na pitanja čitatelja o njihovim složenim kućanskim problemima – kako vidjeti TV Kopar i ukloniti smetnje s Ei Niš radija, kako najefikasnije skinuti tapete... Vjernost se nagrađivala, pa su tako npr. čitatelji sudionici biranja najboljeg jugoslavenskog kampa mogli dobiti - šator Bosna Izviđač, prenosivi Jugoplastikin frižider Frigo, stolice za terasu Ribomaterijala... Popularizaciji ideologije 'uradi sam' pomagala su i poznata lica predstavljana kao pravi 'samovci'. Sedamdesetih superpopularni 'gruntovčan' Martin Sagner ponosno je predstavio kako samostalno gradi i uređuje svoju vikendicu koje su tih godina inače bujale diljem zemlje.

Zgaženi db803 i ljepilo

Ne bi li se Sagnera tj. Dudeka moglo što kvalitetnije gledati na TV-u, pobrinula se ranih osamdesetih 'akcija za bolji prijem radio i TV programa' kroz koju je SAM donosio detaljne savjete o postavljanju antena, traženju frekvencija i slično. 'Vidjeti više od susjeda – čovjek je čovjeku susjed, a susjed susjedu konkurencija. A konkurencija uvijek nastoji biti bolja. Pa, zašto bi vaš susjed primao više TV programa k tome kvalitetnijih. Pokušajte ga nadmašiti', poručivao je uvodnik jedne od tema. 

Sasvim razumljivo, jedna od funkcija SAM-a bilo je promoviranje domaćih proizvoda poput aparata za espresso Astoria 1 tvornice Metalko iz Buja, a Cetinka iz Trilja napravila je samoljepljive tapete Cetifix prezentirane na  Zastavi 750 uz komentar 'Fićo ko fićo, iako se više ne proizvodi, ostao je miljenik mladih, koji ga često friziraju iznutra, ali i izvana mu žele dati pečat individualnosti.' Cijela reportaža o popravljanju polomljenih dijelova Cyanofixom odrađena je pak uz fotografije bujskog Digitrona db803 na koji je izvjesni gospodin slučajno stao cipelom!  Iskra je obilno prezentirala seriju alata  Klip Klap geslom koje sumira ideologiju SAM-a: 'Sve što znam, uradim sam.' U prosinačkom broju 1978. godine Klip Klap je promoviran kroz detaljnu reportažu o samostalnoj izradi novogodišnjih poklona - 'Dijete će se posebno radovati igrački koju mu sami napravite, a vama će ovaj posao također pričiniti zadovoljstvo. Zato uzmite drvo i alat Klip Klap i veselo na posao.' No osim hvaljenja, SAM-a se nije ustručavao raskrinkati loše i proizvode i lažan marketing. Nakon što je poduzeće Efektor tvrdilo da njihov proizvod smanjuje potrošnju benzina, 'samovci' su ih testirali na fići utvrdivši da je sve laž!

Prostor su dobivali i genijalni inovatori, obični ljudi koji su se igrali tehnikom u vlastitim garažama i radionicama. Na naslovnici je završio Zoran Dumović iz Smedereva jer je na moped ugradio električni motor kojim se dobiva 'malo ulaganje, bešuman rad i 25 kilometara vožnje s jednim punjenjem, dakle idealno dnevno prijevozno sredstvo'.

Šverceri Jugoslaveni

Jedna od genijalnosti SAM-a bila je široko razvijena komercijalno-marketinška aktivnost. Suradnici su vrlo često vozili kombije i automobile s velikim natpisom SAM, a svake godine prodavano je oko 10.000 posebno izrađenih korica za uvez svih brojeva tog godišta... Vrhunac je bilo pokretanje vlastita dućana u kojem se prodavala gomila 'uradi sam' priručnika, karte za hvatanje TV signala, sheme za izradu raznih proizvoda, čak i nacrt za izradu vlastite mini elektrane na pogon vjetra!

SAM je pripadao i perjanicama promoviranja računalne revolucije na području SFRJ jer je prije početka izlaska specijaliziranih revija  (Moj Mikro, Svet kompjutera...) počeo pisati o računalima. Naslovnicu srpanjskog broja 1982. godine zauzela je tema 'kompjutor u vašem domaćinstvu', a pokrenut je i specijalizirani prilog kroz koji se vršila edukacija o računalnoj grafici, programiranju... Godine 1984. prenesena je vijest i strip iz britanskog Sinclair Usera čiji glavni 'junaci' su Jugoslaveni, a tema švercanje računala! Zasluga SAM-a je i provođenje zanimljivog istraživanja o 'računalnim' željama Jugoslavena, jer su prije početka izlaska vlastite revije Trend same čitatelje pitali što žele čitati, kakva računala uopće koriste, gdje su ih nabavili... S obzirom na to da službena statistika o broju i modelima računala nije postojala, riječ je bila o vrijednim informacijama. No samo dvije stranice nakon ankete o računalima se nalazio prilog o izboru najbolje četke za farbanje! Spajala su se tako na stranicama SAM-a dva potpuno različita svijeta svjedočeći o promjenama u navikama, mentalitetu, ekonomiji...

Za kraj ostaje samo preporučiti šetnju kroz galeriju odličnih naslovnica uz poruku pisma čitatelja iz prosinca 1987. godine: 'SAM je jedini časopis koji je obavezan da se kupi u kući, sve ostalo je neobavezno.'