Gubitak zuba u Hrvatskoj se javlja daleko ranije nego u zemljama EU, a gotovo 90 posto populacije treba neku od dentalnomedicinskih zahvata', moglo se čuti povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja u Hrvatskom liječničkom zboru gdje je predstavljen Strateški plan promicanja i zaštite oralnog zdravlja
Dokument je donijela Vlada RH na sjednici 18. ožujka, a cilj Strateškog plana je popraviti oralno zdravlje hrvatskih građana koje je jedno od najlošijih u Europskoj uniji i koje se od 1999. godine konstantno pogoršava.
'Daleko smo od europskog prosjeka i moramo poduzeti sve ne samo da te zube popravimo nego da preventivnim djelovanjem postignemo da se zubi ne kvare', rekao je ministar zdravlja Siniša Varga i dodao kako ovaj Strateški plan stavlja veliku odgovornost svim doktorima dentalne medicine, liječnicima, pedijatrima, tetama u vrtićima i školama da obrate pozornost na dentalno zdravlje i njegov utjecaj na opće zdravlje. 'Puno je područja na kojima trebamo raditi za poboljšanje skrbi o dentalnom zdravlju, osobito na preventivi', naglasio je ministar Varga.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj gotovo 95 posto stanovnika ima neke patološke promjene, bilo da je riječ o karijesu ili o lošem stanju zubnog potpornog tkiva. Pokazatelj oralnog zdravlja starije populacije je gubitak zuba, dok je kod mladih to KEP indeks. KEP je skraćenica od karijes, ekstrakcija, plomba, a predstavlja zbroj brojeva karioznih, izvađenih i plombiranih zuba. Prosječni KEP indeks dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj iznosi 3,99. Od zemalja EU, jedino Bugarska ima višu vrijednost KEP indeksa (4,4), dok najniže vrijednosti imaju Danska, Velika Britanija i Njemačka i to 0,7.
Rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras naglasio je kako će Sveučilište pomoći i podržati promociju oralnog zdravlja te istaknuo kako ovakve strategije čine da društvo u cjelini bude zdravije. Predsjednica Povjerenstva za izradu Strategije i prorektorica za studente, studije i kontrolu kvalitete Sveučilišta u Zagrebu Ivana Čuković-Bagić, predstavljajući Strateški plan, iznijela je zabrinjavajući podatak da se KEP indeks kod dvanaestogodišnjaka od 1991. godine, kada je iznosio 2,6, u 2009. godini povećao na 4,8.
'Vizija naše Strategije je da cjelokupno stanovništvo obuhvatimo kvalitetnom zaštitom oralnog zdravlja te se s dobrim pokazateljima na ovom području približimo prosjeku 'starih' članica Europske unije', rekla je Čuković-Bagić i dodala kako se u konačnici očekuje smanjenje oralnih bolesti, osobito karijesa koji je jedna od najčešćih bolesti usta od kojeg pati gotovo 90 posto svjetske populacije.
Provedbom Strateškog plana planirano je povećanje zdravih zuba kod petogodišnjaka i šestogodišnjaka na 60 posto, smanjenje KEP indeksa kod dvanaestogodišnjaka na 3,5, povećanje primjene fluoridacijskih i remineralizacijskih preparata i poboljšanje higijenskih i prehrambenih navika.
Željko Rotim, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za djelatnost dentalne medicine naglasio je važnost povećanog izdvajanja za preventivne programe oralne higijene i zaštite oralnog zdravlja, osobito kod djece.
Prema podacima Vijeća europskih doktora dentalne medicine iz 2009. godine u Hrvatskoj na 1100 stanovnika dolazi jedan doktor dentalne medicine, što je iznad prosjeka zemalja EU, gdje prosječno jedan doktor dentalne medicine dolazi na 1500 stanovnika. U nekim europskim zemljama dio preventivnog rada obavlja manje obrazovani kadar tzv. dentalni higijeničari, a koji u Hrvatskoj ne postoji. Posljednjih se godina povećava broj specijalista, no zabrinjava činjenica da čak ni u većim gradovima nema dovoljno specijalista dječje i preventivne dentalne medicine, a tamo gdje postoje, rade polivalentno i sustav ih ne prepoznaje niti koristi njihova znanja.
