Poslano je gotovo 3000 poziva osobama starijim od 40 godina koje zadnje dvije godine nisu ni na koji način bile u kontaktu s izabranim liječnikom obiteljske medicine, a do 15. studenog pregledano je 213 osoba.

Bez obzira na neveliki uzorak, istaknuto je u srijedu u NSK prilikom predstavljanja rezultata dosadašnje provedbe preventivnih pregleda, faktori rizika za razvoj kroničnih bolesti utvrđeni su kod 70 posto pregledanih čime su se već sada za njih potencijalno spriječile akutne posljedice neprepoznatih kroničnih bolesti.

Riječ je o povišenom krvnom tlaku, povećanim razinama kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne debljine, štetnog utjecaja pušenja i alkohola na zdravstveno stanje, a pregledani građani sa zdravstvenim problemima upućeni su, primjerice na kardiološku, oftalmološku ili ORL obradu ili u nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja raka dojke, pluća ili debelog crijeva.

"Iznimno sam sretan i zadovoljan što mogu danas svjedočiti činjenici da smo utemeljili jedan novi oblik brige za zdravlje hrvatskih građana. Naravno da svaki proces ima nekakve početne poteškoće i siguran sam da ovo nije završena forma", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš novinarima nakon predstavljanja rezultata.

Dodao je kako će se sustav prilagođavati i odgovarati na nova pitanja, poput onog hoće li upućeni na daljnje obrade povećati liste čekanja i hoće li drugi segmenti bolničkog zdravstvenog slučaja biti spremni.

Provedba preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini očekuje se u prvom kvartalu iduće godine, a na temelju rezultata pilot projekta poziv će se proširiti na građane starije od 40 koji zadnje dvije godine nemaju opći pregled kod svog liječnika.

Također, tim obiteljske medicine moći će pozvati i svoje pacijente s kroničnim bolestima (hipertenzija, šećerna bolest, kronične bolesti donjega dišnog sustava, hiperkolesterolemija) koji zadnjih šest mjeseci nemaju zabilježeni kontrolni pregled svoje kronične bolesti.

Na predstavljanju je istaknuto da je jedan od razloga malog odaziva na preventivne preglede - strah.

"Taj strah je prisutan i sam se bojim kada odlazim na nekakvu pretragu kakvi će biti rezultati. Međutim, svi oni koji nemaju uznapredovale simptome, ako se i otkrije neki detalj, lako ga je moguće riješiti", objasnio je Beroš.

Dodao je kako se taj strah mora dodatno razbijati u komunikaciji s javnošću i razvijanju zdravstvene pismenosti jer svjesnost da se može puno napraviti dok nema toliko prisutnih simptoma, mora biti dodatni motiv, a ne kočnica odaziva na preventivne zdravstvene preglede.