Istraživanje Ipsos strategic marketinga i Europskog fonda za Balkan, kojim su obuhvaćene generacije rođene 1971. i 1991, pokazalo je da povjerenje u druge narode uglavnom ima između 25 i 40 posto ispitanika, pri čemu građani Srbije i Kosova imaju najmanje povjerenja u druge, a građani Makedonije i Federacije i Bosne i Hercegovine najviše, prenosi B92 pisanje agencije Beta.

Pokazalo se također da mali broj ljudi Zapadnog Balkana (Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije) vidi tu regiju kao jedinstveni kulturni prostor – šest posto u Federaciji Bosne i Hercegovine, po dva posto u Crnoj Gori i Makedoniji i po jedan posto u Hrvatskoj i Srbiji.

Ispitanici su najčešće naveli da u jedinstveni kulturni prostor ulaze po tri ili četiri zemlje.

Predsjednik Centra za novu politiku Vladimir Todorić je, međutim, doveo u pitanje takav rezultat ocijenivši da je riječ o tome da građani ne žele priznati da postoji jedinstveni prostor.

'Da je postavljeno pitanje koja se glazba sluša, koje knjige se čitaju slika bi bila drukčija', rekao je on.

Generacijske razlike su u mnogim pitanjima dosta male, što ukazuje na utjecaj koji su ratovi i raspad Jugoslavije ostavili na generaciju koja je odgajala generacije rođene 1991. godine.

Te razlike postoje u pogledu želje za posjetom drugih zemalja regije, gdje mlađe generacije prednjače. Najveći postotak onih koji daju izričit odgovor da nisu voljni posjetiti okolne zemlje zabilježen je u Albaniji.

Istraživanje pokazalo je da u svim zemljama osim u Hrvatskoj i na Kosovu postoji uvjerenje da bi se bolje živjelo da se SFRJ nije raspala, ali i da su građani regije uglavnom uvjereni da je raspad zemlje bio neizbježan, a da su za zbivanja u regiji najodgovorniji politički lideri, prije svega Slobodan Milošević.