Dok u Saboru i više nego strpljivo očekuju da odgovori barem na poneka pitanja o Ini, odbjeglog bivšeg premijera Ivu Sanadera privlači posve drukčiji auditorij. Tamo preko bare gdje njegova pojava ne izaziva pomutnju kao na domaćem terenu i gdje, čini se, još uvijek ima pozitivnu auru. Ili su samo kontroverze i potpuni nedostatak Sanaderova kredibiliteta posve nebitan moment u kontekstu vraćanja nekih dugova
'Kako će o demokraciji studentima predavati netko tko je demokraciju praktički izdao i kako će o pristupanju Europskoj uniji pričati netko tko je taj proces napustio?'
Ključna su to pitanja oko Sanaderova novog angažmana koja muče Ivana Grdešića, profesora Fakulteta političkih znanosti, bivšeg hrvatskog veleposlanika u SAD-u i gostujućeg profesora na sveučilištima u Americi.
IMA LI SANADER KREDIBILITETA?
'To je pitanje kredibiliteta, vjerodostojnosti', ističe Grdešić, kojeg smo zamolili da komentira pisanje medija da je Sanader imenovan gostujućim suradnikom poznatog instituta Harriman sveučilišta Columbia u New Yorku.
No za Ivu Banca, redovitog profesora povijesti na Sveučilištu Yale, Sanaderova profesura 'dobra je stvar za Hrvatsku i regiju'.
To što postoji niz otvorenih pitanja na koja Sanader nije odgovorio, od toga da je pobjegao s premijerske funkcije bez ikakva (smislenog) objašnjenja, pa do njegove navodno sumnjive, a svakako zanimljive, uloge u aferi Hypo, za Banca u ovom kontekstu ne predstavlja problem.
VRAĆANJE DUGOVA ILI ATRAKCIJA?
'Znam da je Sanader odavno osuđen što se tiče hrvatskih medija, ali ne i sudova i stoga je za cijeli ostali normalni svijet Ivo Sanader bivši hrvatski premijer, čovjek koji je od 90-ih uspješno otvorio Hrvatsku svijetu i to je signifikantno', kaže Banac.
No Grdešiću je čudno i iznenađujuće to da pitanja ne zamaraju tamošnje sveučilišne uglednike, pa mu se čini 'da je možda riječ o vraćanju nekih starih dugova ili o tome da je Sanader određena atrakcija, nekakav borac za slobodu kakve su skloni pozivati na takve institute u SAD-u'.
No budući da o tome kako je Sanader dospio do Columbije, nema posebnih saznanja, Grdešić ne želi spekulirati. Podsjeća tek na to da se 'na takva mjesta dolazi ili putem natječaja i znanstvene karijere i da Sanader nije politolog, pa ga je netko preporučio, a druga je mogućnost Sanaderovo osobno političko iskustvo'.
OD AUSTRIJE PREKO HRVATSKE DO AMERIKE
Na pitanje kako je došlo do Sanaderova angažmana, ni Banac nema konkretnog odgovora, ali svakako odbija pomisao da je možda američko sveučilište moguće skrovište za Sanadera zbog nepovoljne situacije po njega na domaćem tlu, pitajući 'kako bi to moglo biti u interesu jednog sveučilišta?'
Columbia je, podsjeća, 'iznimno važno sveučilište sa sjedištem u New Yorku, koji je i dalje glavni centar SAD-a, ali i prvo sveučilište koje se uopće bavilo jugoistočnom Europom, i to još od 30-ih godina prošloga stoljeća naovamo'.
Ipak, čak ni Banac ne smatra da je Sanaderova profesura nešto izuzetno, jer je, priznaje, 'uobičajena praksa američkih sveučilišta da kao goste predavače pozivaju političke ličnosti iz određenog područja'. Dodaje samo da mu 'na temelju onoga što je čitao u novinama, jedino nije jasno gdje će to točno raditi Sanader'.
Ističe da je 'primarno žarište interesa Harriman Institutea Rusija te bivši Sovjetski Savez, pa mu se čini vjerojatnijim da će Sanader ipak raditi u njihovom Centru za jugoistočnu i srednju Europu, također dijelu Columbije'.
Na službenu potvrdu i još poneke informacije koje je tportal zatražio od obiju institucija na ovu temu, još se čeka odgovor.
